Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden o...
Engleska riječ mindfulness označuje u svakome trenutku prisutnu potpunu svjesnost o mislima, osjećajima, tjelesnim podražajima i okolini te meditacijsku tehniku kojom se takva svjesnost postiže. U hrvatskome standardnom jeziku bolje je (u prvome značenju te engleske riječi) govoriti o potpunoj svjesnosti ili (u drugome značenju) o meditaciji / meditacijskoj tehnici potpune svjesnosti....
Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva. Inače, engleski naziv screening glagolska je ime...
U hrvatskome standardnom jeziku veznikom da bi, uz koji je obvezatan kondicional, uvodi se namjerna surečenica, npr. Otputovali smo na more da bismo se odmorili. Rečenicama poput Otputovao sam na more da bih se razbolio. ne izriče se namjera, nego upravo suprotno: njima se izriče da se što zbilo unatoč čijoj namjeri, želji ili očekivanju. U takvim rečenicama ne treba upotrebljavati veznik da bi. Umjesto njega može se upotrijebiti veznik i ili veznik a. NE ...
Pravilo da je u hrvatskome jeziku bolje u upitnoj rečenici upotrebljavati skupinu je li od skupine da li odnosi se na rečenice u kojima se nalazi glagolska enklitika je, npr. u rečenicama Da li je on to zaista rekao?, Ne znam da li je ona oprala posuđe. treba da li zamijeniti s je li: Je li on to zaista rekao?, Ne znam je li ona oprala posuđe. Često se to pogrešno razumije kao pravilo kojim svaki da li treba automatski zamijeniti s je li, ali to nije tako. Nepravilna j...
Riječ dadilja znači ‘osoba koja se brine o djeci u obitelji kod koje je zaposlena’. Imenica dadilja ženskoga je roda, a donedavno su dadilje i bile isključivo ženske osobe. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad se i muškarci bave tim tradicionalno ženskim zanimanjem. Stoga riječ dadilja može označavati i osobu muškoga spola, pa možemo reći Ona je dadilja. i On je dadilja. Tako je i s riječju drvosječa. Marija i Marko su dadilje....
Riječi dar i poklon sinonimi su u značenju ʻono što se komu darujeʼ. Osim toga značenja riječ dar ima i značenja ʻprirodna sposobnostʼ (dar govora) te ʻiznimna, osobita sposobnost za štoʼ (dar za glazbu, pjesnički dar). Obje riječi pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku te ih je u značenju u kojemu su sinonimi obje jednako dobro upotrebljavati (dobiti dar/poklon, radovati se daru/poklonu). To se odnosi i na glagole (darovati i darivati te pokloniti i poklanja...
Imenice na -oc (darivaoc, davaoc, gledaoc, narušavaoc, obožavaoc, pošiljaoc itd.) ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a imenice na -lac (darivalac, davalac, gledalac, narušavalac, obožavalac, pošiljalac, primalac) uz koje postoje i imenice istoga značenja (vršitelj radnje) tvorene od iste osnove na -telj (darivatelj, davatelj, gledatelj, narušavatelj, obožavatelj, pošiljatelj, primatelj) pripadaju mu rubno te se prednost daje imenicama na -telj. Hrvatskomu ...
Glagolski pridjev trpni tvori se sufiksom -n (-en, -jen, -ven) te, rjeđe, sufiksom -t. Kad se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni na -n i glagolski pridjev trpni na -t, prednost se daje glagolskomu pridjevu trpnom na -n. Tako se prednost daje glagolskim pridjevima dan, prodan, udana, zadan pred pridjevima dat, prodat, udata, zadat....
Riječi deklarativni i deklaracijski paronimi su, tj. imaju različita značenja, ali slično zvuče, pa se katkad i zamjenjuju, tj. jedna od njih upotrebljava se umjesto druge. Riječ deklaracijski znači ʻkoji se odnosi na deklaraciju (izjavu, potvrdu ili osnovne obavijesti o kakvu proizvodu)ʼ, npr. deklaracijski sustav, a riječ deklarativan/deklarativni ʻkoji je samo na riječima, a nije stvarnoʼ, npr. deklarativna podrška....
Osim opisnih, tj. višerječnih naziva koje čine polusloženica koja označava vrstu soja i imenica koronavirus u genitivu (npr. delta-soj koronavirusa), u stručnoj medicinskoj nomenklaturi također je ustaljeno vrste virusa s obzirom na soj pisati kao višestruke složenice sastavljene od triju sastavnica (riječi ili osnova) koje se pišu kao jedna riječ (npr. betapapilomavirus). Takvi su zapisi podudarni s pisanjem drugih medicinskih složenica u čijem su sastavu tri s...
Riječi koje čine dvije sastavnice, od kojih je prva sastavnica naziv slova grčkoga alfabeta, alfa, beta, delta, gama, lambda itd., a druga sastavnica imenica, u hrvatskome se standardnom jeziku pišu kao polusloženice, te se između prve i druge sastavnice umeće spojnica, pri čemu obje sastavnice zadržavaju svoj naglasak. U skladu s tim pravilom pravilno je pisati alfa-čestica, beta-okret, delta-zrake, gama-zračenje, lambda-račun itd. ili, što je također uobičaje...
Riječi desetci i desetine nemaju isto značenje. Riječ desetci imenica je koja znači ‘skupine od oko deset, približno deset članova’, a riječ desetine množina je riječi desetina, koja znači ‘deseti dio čega’. Stoga nije dobro Okupile su se desetine građana., desetine tisuća prosvjednika, nego treba Okupili su se desetci građana., desetci tisuća prosvjednika. Dvije petine jesu četiri desetine. Desetci tisuća prosvj...
Riječi dijetalni i dijetni često se upotrebljavaju u istome značenju ‘koji se odnosi na dijetu’. Međutim, u tome značenju treba upotrebljavati samo riječ dijetni, koja je izvedena od riječi dijeta dodavanjem sufiksa -ni. Toj se riječi daje prednost pred riječju dijetalni, kao što se npr. i pridjevima bakterijski, kulturni daje prednost pred pridjevima bakterijalni, kulturalni. Od riječi dijetetika, koja znači ‘znanost o pravilnoj prehrani’, u hrva...
U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -t i označuju vršitelja radnje muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Takve su, primjerice, imenice diplomat, kozmopolit, psihopat. Umjesto obratiti se diplomati , glumiti kozmopolitu, vidjeti psihopatu treba obratiti se diplomatu, glumiti kozmopolita, vidjeti psihopata. N G D A L ...
Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice ra...
Engleska imenica display u općemu jeziku znači ‘razvijanje, izlaganje, izložene stvari, izložba, sjaj, parada, pokazivanje’. U računalnome nazivlju display znači ‘ravna elektronička ploha računala na kojoj se prikazuju slike ili tekst’. U tome se značenju taj naziv preuzima i u hrvatski u izvornome ili u pravopisno prilagođenome liku (displej). U hrvatskome je standardom jeziku bolje u tome značenju upotrijebiti domaći naziv zaslon....
Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne iz stranoga jezika posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ distribucija, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nasta...
Riječ disertacija pripada skupini internacionalizama latinskoga podrijetla koji u latinskome imaju dva s u sredini riječi, a u hrvatskome se prenose sa s, npr. asocijacija, agresija, asimilacija, masa, posesivnost. Toj skupini pripada i riječ kazeta, ali se ona toliko ustalila da je više nema smisla mijenjati. U riječi dizertacija/disertacija uporaba se još uvijek koleba, pa je u hrvatskome standardnom jeziku bolje upotrijebiti lik disertacija....
U hrvatskome standardnom jeziku umjesto sufiksa -iji u tvorbi posvojnih/odnosnih pridjeva pravilno je upotrebljavati sufiks -ji. Prema tome pravilu od imenice djeca izvodi se pridjev dječji, koji znači ‘koji se odnosi na djecu, koji je namijenjen djeci’ Umjesto dječija hrana, dječiji bicikl, dječiji krevet, dječija soba pravilno je dječja hrana, dječji bicikl, dječji krevet, dječja soba. Prema istome pravilu nepravilni su pridjevi Božiji, ovčiji, kokošiji, vr...
Glagol dobijati ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku, njemu pripada glagol dobivati. Katkad se griješi tako da se umjesto oblika glagola dobivati upotrebljavaju oblici glagola dobijati, npr. Stalno dobija upalu grla. , Dobijali smo utakmicu za utakmicom. U hrvatskome standardnom jeziku te rečenice glase Stalno dobiva upalu grla. i Dobivali smo utakmicu za utakmicom. Marko dobija samo dobre ocjene. > Marko dobiva samo dobre ocjene....
Riječi dobit i dobitak preklapaju se u značenju ʻčista zarada, novčani iznos koji ostaje kad se odbiju troškovi poslovanjaʼ. To je jedino značenje riječi dobit, a riječ dobitak uz to značenje ima i značenja ʻnovac koji se dobiva u igrama na srećuʼ (npr. osvojiti dobitak na lutriji) i ʻneočekivana korist, više od onoga čemu se tko nada ili što zaslužujeʼ, npr. Taj je posao za njega pravi dobitak . U značenju u kojemu se podudaraju, i riječ dobi...