virus zapadnoga Nila > virus Zapadnoga Nila

Izraz Zapadni Nil u nazivu virusa ne označava zapadni tok rijeke Nila, zbog čega se katkad pogrešno pretpostavlja da treba pisati virus zapadnoga Nila, nego označava službeno ime pokrajine/regije u državi Ugandi u Africi, u kojoj se taj virus prvi put pojavio 30-ih godina 20. stoljeća. U skladu s pravilom da se u službenim višerječnim zemljopisnim imenima područja i pokrajina velikim početnim slovom piše prva riječ te riječ koja je i sama ime, piše se i ime te regije Zapadni Nil te je pravilno pisati virus Zapadnoga Nila. Od imena Zapadni Nil moguće je...

Zapadna Europa > zapadna Europa

U skladu s pravopisnim pravilom da se malim početnim slovom pišu riječi koje etnički, gospodarski, kulturološki ili politički određuju zemljopisno ime (donje Međimurje, gornja Posavina, hrvatsko Podunavlje, istočna Europa, južni Jadran, sjeverna Istra, srednja Dalmacija, srednji Jadran, zapadna Europa, zapadna Slavonija), ali nisu dio kakva službenoga zemljopisnoga ili povijesnoga imena (npr. pov. Zapadno Rimsko Carstvo, planinski masiv Zapadni Kordiljeri, pokrajina Zapadni Nil u Ugandi), pravilno je pisati i zapadna Europa jer se pridjevom zapadni samo prost...

dadilja

Riječ dadilja znači ‘osoba koja se brine o djeci u obitelji kod koje je zaposlena’. Imenica dadilja ženskoga je roda, a donedavno su dadilje i bile isključivo ženske osobe. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad se i muškarci bave tim tradicionalno ženskim zanimanjem. Stoga riječ dadilja može označavati i osobu muškoga spola, pa možemo reći Ona je dadilja. i On je dadilja. Tako je i s riječju drvosječa. Marija i Marko su dadilje....

dar i poklon

Riječi dar i poklon sinonimi su u značenju ʻono što se komu darujeʼ. Osim toga značenja riječ dar ima i značenja ʻprirodna sposobnostʼ (dar govora) te ʻiznimna, osobita sposobnost za štoʼ (dar za glazbu, pjesnički dar). Obje riječi pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku te ih je u značenju u kojemu su sinonimi obje jednako dobro upotrebljavati (dobiti dar/poklon, radovati se daru/poklonu). To se odnosi i na glagole (darovati i darivati te pokloniti i poklanja...

darivalac > darivatelj

Imenice na -oc (darivaoc, davaoc, gledaoc, narušavaoc, obožavaoc, pošiljaoc itd.) ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a imenice na -lac (darivalac, davalac, gledalac, narušavalac, obožavalac, pošiljalac, primalac) uz koje postoje i imenice istoga značenja (vršitelj radnje) tvorene od iste osnove na -telj (darivatelj, davatelj, gledatelj, narušavatelj, obožavatelj, pošiljatelj, primatelj) pripadaju mu rubno te se prednost daje imenicama na -telj. Hrvatskomu ...

dat > dan

Glagolski pridjev trpni tvori se sufiksom -n (-en, -jen, -ven) te, rjeđe, sufiksom -t. Kad se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni na -n i glagolski pridjev trpni na -t, prednost se daje glagolskomu pridjevu trpnom na -n. Tako se prednost daje glagolskim pridjevima dan, prodan, udana, zadan pred pridjevima dat, prodat, udata, zadat....

deklarativni i deklaracijski

Riječi deklarativni i deklaracijski paronimi su, tj. imaju različita značenja, ali slično zvuče, pa se katkad i zamjenjuju, tj. jedna od njih upotrebljava se umjesto druge. Riječ deklaracijski znači ʻkoji se odnosi na deklaraciju (izjavu, potvrdu ili osnovne obavijesti o kakvu proizvodu)ʼ, npr. deklaracijski sustav, a riječ deklarativan/deklarativni ʻkoji je samo na riječima, a nije stvarnoʼ, npr. deklarativna podrška....

delikvent > delinkvent

Riječ delinkvent izvedena je od latinskoga delinquere i znači ‘krivac, prijestupnik, zločinac’. Pogrešno je tu riječ izgovarati i pisati bez glasa/slova n – delikvent. Odjel za maloljetničku delinkvenciju...

depadansa > depandansa

Riječ depandansa preuzeta je prema francuskome dépendance i najčešće se upotrebljava u značenju ʻsporedna (hotelska) zgradaʼ. Stoga je pogrešno tu riječ izgovarati i pisati bez prvoga glasa ili slova n – depadansa....

desetci i desetine

Riječi desetci i desetine nemaju isto značenje. Riječ desetci imenica je koja znači ‘skupine od oko deset, približno deset članova’, a riječ desetine množina je riječi desetina, koja znači ‘deseti dio čega’. Stoga nije dobro Okupile su se desetine građana., desetine tisuća prosvjednika, nego treba Okupili su se desetci građana., desetci tisuća prosvjednika. Dvije petine jesu četiri desetine. Desetci tisuća prosvj...

desiti se > dogoditi se

Glagoli dogoditi se i desiti se imaju isto značenje. Glagol desiti se ne treba upotrebljavati u hrvatskome standardnom jeziku. Njemu pripada glagol dogoditi se....

dijetalni > dijetni

Riječi dijetalni i dijetni često se upotrebljavaju u istome značenju ‘koji se odnosi na dijetu’. Međutim, u tome značenju treba upotrebljavati samo riječ dijetni, koja je izvedena od riječi dijeta dodavanjem sufiksa -ni. Toj se riječi daje prednost pred riječju dijetalni, kao što se npr. i pridjevima bakterijski, kulturni daje prednost pred pridjevima bakterijalni, kulturalni. Od riječi dijetetika, koja znači ‘znanost o pravilnoj prehrani’, u hrva...

diplomata > diplomat

U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -t i označuju vršitelja radnje muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Takve su, primjerice, imenice diplomat, kozmopolit, psihopat. Umjesto obratiti se diplomati , glumiti kozmopolitu, vidjeti psihopatu treba obratiti se diplomatu, glumiti kozmopolita, vidjeti psihopata. N G D A L ...

diskdžokejica

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice ra...

display/displej > zaslon

Engleska imenica display u općemu jeziku znači ‘razvijanje, izlaganje, izložene stvari, izložba, sjaj, parada, pokazivanje’. U računalnome nazivlju display znači ‘ravna elektronička ploha računala na kojoj se prikazuju slike ili tekst’. U tome se značenju taj naziv preuzima i u hrvatski u izvornome ili u pravopisno prilagođenome liku (displej). U hrvatskome je standardom jeziku bolje u tome značenju upotrijebiti domaći naziv zaslon....

distributivni kanal > distribucijski kanal

Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne iz stranoga jezika posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ distribucija, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nasta...

dizertacija > disertacija

Riječ disertacija pripada skupini internacionalizama latinskoga podrijetla koji u latinskome imaju dva s u sredini riječi, a u hrvatskome se prenose sa s, npr. asocijacija, agresija, asimilacija, masa, posesivnost. Toj skupini pripada i riječ kazeta, ali se ona toliko ustalila da je više nema smisla mijenjati. U riječi dizertacija/disertacija uporaba se još uvijek koleba, pa je u hrvatskome standardnom jeziku bolje upotrijebiti lik disertacija....

dječiji > dječji

U hrvatskome standardnom jeziku umjesto sufiksa -iji u tvorbi posvojnih/odnosnih pridjeva pravilno je upotrebljavati sufiks -ji. Prema tome pravilu od imenice djeca izvodi se pridjev dječji, koji znači ‘koji se odnosi na djecu, koji je namijenjen djeci’ Umjesto dječija hrana, dječiji bicikl, dječiji krevet, dječija soba pravilno je dječja hrana, dječji bicikl, dječji krevet, dječja soba. Prema istome pravilu nepravilni su pridjevi Božiji, ovčiji, kokošiji, vr...

Dobar dan > Poštovani

U poslovnoj komunikaciji poruku nije dobro započinjati pozdravom Dobar dan, Dobra večer itd., nego kojom od uobičajenih formula kojima se obraćamo primatelju poruke: Poštovani / Poštovani gospodine xxx / Dragi kolege itd., ovisno o tome komu je poruka namijenjena....

Dobar večer! > Dobra večer!

Imenica večer u hrvatskome standardnom jeziku ženskoga je roda. Zato je pravilno pozdravljati s Dobra večer!, a pogrešno s Dobar večer! Pozdrav Dobro veče! ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku....

dobijati > dobivati

Glagol dobijati ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku, njemu pripada glagol dobivati. Katkad se griješi tako da se umjesto oblika glagola dobivati upotrebljavaju oblici glagola dobijati, npr. Stalno dobija upalu grla. , Dobijali smo utakmicu za utakmicom. U hrvatskome standardnom jeziku te rečenice glase Stalno dobiva upalu grla. i Dobivali smo utakmicu za utakmicom. Marko dobija samo dobre ocjene. > Marko dobiva samo dobre ocjene....

dobit i dobitak

Riječi dobit i dobitak preklapaju se u značenju ʻčista zarada, novčani iznos koji ostaje kad se odbiju troškovi poslovanjaʼ. To je jedino značenje riječi dobit, a riječ dobitak uz to značenje ima i značenja ʻnovac koji se dobiva u igrama na srećuʼ (npr. osvojiti dobitak na lutriji) i ʻneočekivana korist, više od onoga čemu se tko nada ili što zaslužujeʼ, npr. Taj je posao za njega pravi dobitak . U značenju u kojemu se podudaraju, i riječ dobi...

Dobro došao! i dobrodošao

U hrvatskome standardnom jeziku treba razlikovati izraz dobro došao i pridjev dobrodošao. Pri izricanju dobrodošlice komu upotrebljava se dvorječni izraz koji je sveza priloga dobro i oblika glagolskoga pridjeva radnog došao, došla, došlo, došli, došle, došla. Pogrešno je taj izraz pisati sastavljeno Dobrodošli u naš hotel!, Dobrodošao u novi razred!, a pravilno je Dobro došli u naš hotel!, Dobro došao u novi razred! Sastavljeno se pišu pridjevi dobrod...

dojmiti se

Glagol dojmiti se, koji znači ‘ostaviti, stvoriti dojam’ i ima obvezatnu dopunu u genitivu (dojmiti se koga), često se pogrešno upotrebljava bez povratne zamjenice se. Njegov nesvršeni vidski parnjak doimati se znači ‘ostavljati, stvarati dojam’: To me se duboko doima. te ‘davati određenu sliku o sebi, činiti se, izgledati’: Doima se umorno., Doima se sretnim., a prezent mu može glasiti doimam se, doimaš se… i doimljem se, doimlješ se… U obama znače...

donešen, donijet > donesen

Glagolski pridjev trpni tvori se nastavkom -n (-en, -jen, -ven) te, rjeđe, sufiksom -t. Kad se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni na -n i glagolski pridjev trpni na -t, u hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje glagolskomu pridjevu trpnom na -n. Tako se prednost daje glagolskim pridjevima udana, dan, ubran, poslan pred pridjevima udata, dat, ubrat, poslat. Ako se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni s palataliziranom osnovom i glagolski pridje...

donor > donator, darivatelj

U hrvatskome standardnom jeziku umjesto naziva donor u kontekstima u kojima se govori o fizičkoj ili pravnoj osobi koja daruje komu kakvu materijalnu vrijednost ili osobi koja daruje komu tjelesni organ pravilno je upotrebljavati riječ darivatelj ili donator. Riječ donor u engleskome je jeziku preuzeta iz latinskoga, pa je u hrvatskome jeziku bolje upotrebljavati domaću riječ darivatelj ili internacionalizam latinskoga podrijetla donator u skladu s pravilom da u hrvatsko...