virus zapadnoga Nila > virus Zapadnoga Nila

Izraz Zapadni Nil u nazivu virusa ne označava zapadni tok rijeke Nila, zbog čega se katkad pogrešno pretpostavlja da treba pisati virus zapadnoga Nila, nego označava službeno ime pokrajine/regije u državi Ugandi u Africi, u kojoj se taj virus prvi put pojavio 30-ih godina 20. stoljeća. U skladu s pravilom da se u službenim višerječnim zemljopisnim imenima područja i pokrajina velikim početnim slovom piše prva riječ te riječ koja je i sama ime, piše se i ime te regije Zapadni Nil te je pravilno pisati virus Zapadnoga Nila. Od imena Zapadni Nil moguće je...

Zapadna Europa > zapadna Europa

U skladu s pravopisnim pravilom da se malim početnim slovom pišu riječi koje etnički, gospodarski, kulturološki ili politički određuju zemljopisno ime (donje Međimurje, gornja Posavina, hrvatsko Podunavlje, istočna Europa, južni Jadran, sjeverna Istra, srednja Dalmacija, srednji Jadran, zapadna Europa, zapadna Slavonija), ali nisu dio kakva službenoga zemljopisnoga ili povijesnoga imena (npr. pov. Zapadno Rimsko Carstvo, planinski masiv Zapadni Kordiljeri, pokrajina Zapadni Nil u Ugandi), pravilno je pisati i zapadna Europa jer se pridjevom zapadni samo prost...

diskdžokejica

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice ra...

display/displej > zaslon

Engleska imenica display u općemu jeziku znači ‘razvijanje, izlaganje, izložene stvari, izložba, sjaj, parada, pokazivanje’. U računalnome nazivlju display znači ‘ravna elektronička ploha računala na kojoj se prikazuju slike ili tekst’. U tome se značenju taj naziv preuzima i u hrvatski u izvornome ili u pravopisno prilagođenome liku (displej). U hrvatskome je standardom jeziku bolje u tome značenju upotrijebiti domaći naziv zaslon....

distributivni kanal > distribucijski kanal

Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne iz stranoga jezika posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ distribucija, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nasta...

dizertacija > disertacija

Riječ disertacija pripada skupini internacionalizama latinskoga podrijetla koji u latinskome imaju dva s u sredini riječi, a u hrvatskome se prenose sa s, npr. asocijacija, agresija, asimilacija, masa, posesivnost. Toj skupini pripada i riječ kazeta, ali se ona toliko ustalila da je više nema smisla mijenjati. U riječi dizertacija/disertacija uporaba se još uvijek koleba, pa je u hrvatskome standardnom jeziku bolje upotrijebiti lik disertacija....

dječiji > dječji

U hrvatskome standardnom jeziku umjesto sufiksa -iji u tvorbi posvojnih/odnosnih pridjeva pravilno je upotrebljavati sufiks -ji. Prema tome pravilu od imenice djeca izvodi se pridjev dječji, koji znači ‘koji se odnosi na djecu, koji je namijenjen djeci’ Umjesto dječija hrana, dječiji bicikl, dječiji krevet, dječija soba pravilno je dječja hrana, dječji bicikl, dječji krevet, dječja soba. Prema istome pravilu nepravilni su pridjevi Božiji, ovčiji, kokošiji, vr...

Dobar večer! > Dobra večer!

Imenica večer u hrvatskome standardnom jeziku ženskoga je roda. Zato je pravilno pozdravljati s Dobra večer!, a pogrešno s Dobar večer! Pozdrav Dobro veče! ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku....

dobijati > dobivati

Glagol dobijati ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku, njemu pripada glagol dobivati. Katkad se griješi tako da se umjesto oblika glagola dobivati upotrebljavaju oblici glagola dobijati, npr. Stalno dobija upalu grla. , Dobijali smo utakmicu za utakmicom. U hrvatskome standardnom jeziku te rečenice glase Stalno dobiva upalu grla. i Dobivali smo utakmicu za utakmicom. Marko dobija samo dobre ocjene. > Marko dobiva samo dobre ocjene....

dobit i dobitak

Riječi dobit i dobitak preklapaju se u značenju ʻčista zarada, novčani iznos koji ostaje kad se odbiju troškovi poslovanjaʼ. To je jedino značenje riječi dobit, a riječ dobitak uz to značenje ima i značenja ʻnovac koji se dobiva u igrama na srećuʼ (npr. osvojiti dobitak na lutriji) i ʻneočekivana korist, više od onoga čemu se tko nada ili što zaslužujeʼ, npr. Taj je posao za njega pravi dobitak . U značenju u kojemu se podudaraju, i riječ dobi...

Dobro došao! i dobrodošao

U hrvatskome standardnom jeziku treba razlikovati izraz dobro došao i pridjev dobrodošao. Pri izricanju dobrodošlice komu upotrebljava se dvorječni izraz koji je sveza priloga dobro i oblika glagolskoga pridjeva radnog došao, došla, došlo, došli, došle, došla. Pogrešno je taj izraz pisati sastavljeno Dobrodošli u naš hotel!, Dobrodošao u novi razred!, a pravilno je Dobro došli u naš hotel!, Dobro došao u novi razred! Sastavljeno se pišu pridjevi dobrod...

dojmiti se

Glagol dojmiti se, koji znači ‘ostaviti, stvoriti dojam’ i ima obvezatnu dopunu u genitivu (dojmiti se koga), često se pogrešno upotrebljava bez povratne zamjenice se. Njegov nesvršeni vidski parnjak doimati se znači ‘ostavljati, stvarati dojam’: To me se duboko doima. te ‘davati određenu sliku o sebi, činiti se, izgledati’: Doima se umorno., Doima se sretnim., a prezent mu može glasiti doimam se, doimaš se… i doimljem se, doimlješ se… U obama znače...

donešen, donijet > donesen

Glagolski pridjev trpni tvori se nastavkom -n (-en, -jen, -ven) te, rjeđe, sufiksom -t. Kad se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni na -n i glagolski pridjev trpni na -t, u hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje glagolskomu pridjevu trpnom na -n. Tako se prednost daje glagolskim pridjevima udana, dan, ubran, poslan pred pridjevima udata, dat, ubrat, poslat. Ako se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni s palataliziranom osnovom i glagolski pridje...

donor > donator, darivatelj

U hrvatskome standardnom jeziku umjesto naziva donor u kontekstima u kojima se govori o fizičkoj ili pravnoj osobi koja daruje komu kakvu materijalnu vrijednost ili osobi koja daruje komu tjelesni organ pravilno je upotrebljavati riječ darivatelj ili donator. Riječ donor u engleskome je jeziku preuzeta iz latinskoga, pa je u hrvatskome jeziku bolje upotrebljavati domaću riječ darivatelj ili internacionalizam latinskoga podrijetla donator u skladu s pravilom da u hrvatsko...

doprinijeti i pridonijeti

I glagol doprinijeti i glagol pridonijeti pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Glagolu doprinijeti mogla bi se dati manja prednost na temelju činjenice da ima potpunije tvorbeno gnijezdo (u njemu je, primjerice, imenica doprinos), a glagolu pridonijeti na temelju tradicije koja mu je dugo davala prednost pred glagolom doprinijeti. Oba je glagola jednako dobro upotrebljavati....

downloadati > preuzeti

Glagol to download u engleskome znači ‘preuzeti/preuzimati dokument/datoteku s interneta na osobno računalo’. Taj je glagol preuzet u hrvatski jezik kao downloadati ili rjeđe downloadirati. Također se upotrebljava i glagolska imenica downloadanje/downloadiranje. U hrvatskome je standardnom jeziku bolje upotrebljavati glagole preuzeti i preuzimati te glagolsku imenicu preuzimanje....

dozrijeti > dozreti

Osnova glagola dozreti i sazreti jest zre (dozreti, sazreti), a nije zrije (dozrijeti, sazrijeti). U nesvršenim se parnjacima tih glagola odraz jata dulji te oni glase dozrijevati, sazrijevati....

dozvoliti > dopustiti

Glagol dozvoliti preuzet je u hrvatski jezik iz ruskoga. Umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati glagol dopustiti. Pogrešno je Dozvolite da vam se obratim., a pravilno Dopustite da vam se obratim. Od glagola dozvoliti izvedena je imenica dozvola, a od glagola dopustiti imenica dopuštenje. Obje imenice pripadaju standardnomu jeziku i u njemu se značenjski razlikuju. Dozvola je ‘isprava kojom se dopušta obavljanje kakve radnje ili posla’, a do...

drone/dron > bespilotna letjelica

U engleskome jeziku riječ drone označuje truta, lijenčinu, gotovana. To je i žargonski izraz za letjelicu koja se u engleskome standardnom jeziku naziva unmanned aerial vehicle. U hrvatskome se ta riječ najčešće piše dron te se upotrebljava u značenju letjelice u kojoj nema posade, ali koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno prema programiranome planu. U tome je značenju riječ dron bolje zamijeniti nazivom bespilotna letjelica....

drška > držak

Riječ držak označuje ‘dio predmeta koji se drži ili prihvaća rukom kako bi se tim predmetom moglo rukovati’. Iz tradicijskih i terminoloških razloga hrvatskomu standardnom jeziku pripada riječ držak, a ne pripada mu riječ drška. Dakle, umjesto slomljena drška, primiti nož za dršku treba slomljen držak, primiti nož za držak. N G D A L I jednina držak drš...

drugačiji > drukčiji

Iako i pridjev drugačiji i pridjev drukčiji te prilog drugačije i prilog drukčije pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku zbog tradicijskih razloga manja se normativna prednost u strožim stilovima standardnoga jezika (publicističkome, administrativnome i znanstvenome) daje pridjevu drukčiji i prilogu drukčije....

drugi najbolji > drugi

Pod utjecajem engleskoga jezika sve češće se u hrvatskome pojavljuju konstrukcije koje imaju ustroj redni broj + najbolji (prema engleskome second-best, third-best…), npr. drugi najbolji, treći najbolji, četvrti najbolji . Rečenice Naši su učenici drugi najbolji na matematičkoj olimpijadi ., Naš je trkač treći najbolji na natjecanju. u hrvatskome standardnom jeziku trebaju glasiti Naši su učenici drugi na Matematičkoj olimpijadi. , Naš je trkač treć...

drveta i drva

Riječ drvo može označavati stablo, a može označavati i gradivo koje se dobiva sječom stabala. Ovisno o tome o kojemu je značenju riječ, razlikuju se i oblici riječi drvo. U prvome slučaju (kad je riječ o stablu) genitiv glasi drveta, npr. Djeca trče oko drveta. U drugome slučaju (kad je riječ o gradivu) genitiv glasi drva, npr. Stol je načinjen od drva. drvo ‘višegodišnja biljka s korijenom, deblom i krošnjom, stablo’ drvo ...

dućan > prodavaonica, trgovina

Turcizam dućan ne treba upotrebljavati u hrvatskome standardnom jeziku. On je kolokvijalizam i upotrebljava se samo u neformalnome razgovoru. U službenoj uporabi umjesto riječi dućan u značenju ‘mjesto u/na kojemu se što prodaje’ pravilno je upotrebljavati riječi prodavaonica ili trgovina....

duljina i dužina

Imenice duljina i dužina u hrvatskome standardnom jeziku istoznačnice su u značenjima ‘udaljenost između dviju krajnjih točaka’ (npr. duljina/dužina ceste ) ili ‘trajanje vremenskoga odsječka u kojemu se što događa’ (npr. duljina/dužina kazališne predstave). Međutim, u nazivlju pojedinih struka treba razlikovati uporabu tih imenica. U zemljopisnome nazivlju prednost treba dati nazivu zemljopisna dužina ‘kutna udaljenost neke točke na Zemlji od...

dva, dvije, oba, obje

Riječ dva (a tako i oba) ima različite oblike za muški i srednji rod te za ženski rod. Uz nominativ, akuzativ i vokativ te riječi imenica koja znači ono što se broji stoji u dvojini (koja je u muškome i srednjemu rodu jednaka genitivu jednine, a u ženskome rodu jednaka je nominativu množine). Često se umjesto odgovarajućih oblika upotrebljava tzv. okamenjeni akuzativ, npr. Došao je s dva prijatelja., Na obje slike vidi se grad. U stilski biranome izričaju te je ...