A-vitamin > vitamin A

U hrvatskome standardnom jeziku umjesto polusloženice koju tvore veliko početno slovo koje označuje vrstu vitamina i riječ vitamin, npr. A-vitamin, C-vitamin, nazive vitamina pravilno je pisati kao izraz u kojemu je prva sastavnica imenica vitamin, a druga veliko slovo kojim se označuje određeni vitamin, primjerice vitamin A, vitamin C. Takav način zapisivanja naziva vitamina sustavan je za sve vitamine te se tako pravilno zapisuju i nazivi vitamina koji uz slovnu sadr...

adhezija

Jednačenje po zvučnosti ne zapisuje se u riječima latinskoga podrijetla koje počinju s ad-. Te riječi pišemo adherencija, adhezija, adpozicija, adsorbens, adstrat, a ne atherencija, athezija, atpozicija, atsorbens, atstrat....

adresa e-pošte > e-adresa

Izraz elektronička adresa skraćeno se piše e-adresa. Izraz elektronička pošta označuje način prenošenja poruka računalnim sustavom. Skraćeno ga pišemo e-pošta. Umjesto izraza adresa e-pošte bolje je pisati samo elektronička adresa ili e-adresa....

aktuelan > aktualan

Pridjev aktualan internacionalizam je koji potječe od latinskoga pridjeva actualis i znači ‘sadašnji, suvremeni’. Tvoren je odbacivanjem latinskoga završetka -is i dodavanjem pridjevnoga završetka -an. U standardnome je jeziku pogrešno upotrebljavati oblik aktuelan, koji je u hrvatski ušao iz njemačkoga (aktuell) i francuskoga (actuel). Za pridjev aktualan vrijedi pravilo prema kojemu, kad internacionalizam preuzimamo i iz klasičnih jezika (latinskoga ili grčkog...

anglosaksonski > anglosaski

Pridjevi anglosaksonski i anglosaski upotrebljavaju se u značenju ʻkoji se odnosi na pripadnike naroda kojima predci potječu iz Velike Britanije (Sjevernoamerikanci, Australci, Novozelenđani)ʼ. Pridjev anglosaksonski nastao je prema engleskome Anglo-Saxon, u kojemu se spajaju imena dvaju germanskih plemena koja se u hrvatskoj tradiciji zovu Angli i Sasi. Stoga je u spomenutome značenju bolje upotrebljavati pridjev anglosaski, tvoren od imenice Anglosasi, u čijim su osn...

Aninoga > Anina

U hrvatskome se standardnom jeziku posvojni pridjevi na -ov, -ev, -in, npr. bratov, stričev, Anin, sklanjaju samo po imeničkoj sklonidbi i u genitivu glase bratova, stričeva, Anina. Sklonidba tih pridjeva po pridjevnoj sklonidbi (npr. bratovoga, bratovomu; stričevoga, stričevomu; Aninoga, Aninomu) pripada razgovornomu funkcionalnom stilu. U hrvatskome standardnom jeziku nepravilno je Naći ćemo se na Markovome trgu., Upoznali smo Aninoga prijatelja., a pravilno je Naći...

antidatirati > antedatirati

Treba razlikovati značenje latinskih prefiksoida anti- i ante-. Anti- znači ‘protiv’, pa su npr. antiratni prosvjedi prosvjedi protiv rata. S prefiksoidom anti- tvorene su riječi antialkoholičar, antičestica, antidepresiv, antiglobalist, antitijelo itd. Posve drugo značenje ima prefiksoid ante- koji znači ‘prije’. Taj se prefiksoid nalazi u glagolu antedatirati, koji znači ‘staviti raniji datum umjesto stvarnoga’....

aplicirati na natječaj > prijaviti se na natječaj

Engleska riječ application znači ‘primjena, uporaba, molba, prijava’. S njom su tvorbeno povezani glagol to apply i pridjev applicable. U hrvatskome jeziku internacionalizam aplicirati ovisno o kontekstu znači ‘primijeniti’ ili ‘primjenjivati’. Pod utjecajem engleskoga jezika taj internacionalizam dobiva i značenje ‘prijaviti se’ i ‘prijavljivati se’, npr. aplicirati na natječaj za posao, aplicirati za članstvo u Europskoj uniji. U tome značenju u h...

arhiv i arhiva

Imenice arhiv i arhiva značenjski se razlikuju. Arhiv je imenica muškoga roda koja znači ‘ustanova odgovorna za čuvanje i davanje na korištenje arhivskoga gradiva’, npr. državni arhiv, povijesni arhiv. Arhiva je imenica ženskoga roda koja znači ‘mjesto u tvrtki ili ustanovi na kojemu se čuvaju zapisi te tvrtke ili ustanove’, npr. Odložio je zapisnik u arhivu. Imenica arhiva može se zamijeniti imenicom pismohrana. Pogrešno je obnoviti prostorije državne ar...

arhivski i arhivistički

Pridjev arhivski znači ‘koji se odnosi na arhiv’, a arhivistički ‘koji se odnosi na arhivistiku i arhiviste’. Stoga je gradivo koje se čuva u arhivu arhivsko gradivo, a rječnik u kojemu je navedeno nazivlje koje pripada arhivistici arhivistički rječnik. NE DA arhivističko gradivo arhivsko društvo arhivski skup arhivsko gradivo arhivističko društvo arhivistički skup...

attachment > privitak

Engleska riječ attachment znači ‘pripojenje, pričvršćenje, pridodavanje, privjesak, privrženost, ljubav, zapljena, dodatni uređaj, priključak’. U hrvatskome se jeziku upotrebljava samo u neprilagođenu liku (attachment) i samo u značenju ‘dodatak uz e-poruku’. U tome se značenju zamjenjuje nazivima dodatak i privitak. Budući da je naziv privitak u tome značenju jednoznačniji i mnogo češći od naziva dodatak, preporučujemo njegovu uporabu u hrvatskome s...

audiozapis

audiozapis Riječi kao audiobilježnica, audioizlaz, audiozapis sastoje se od prefiksoida (audio) i osnove (bilježnica, izlaz, zapis). Prefiksoid je tvorbena jedinica koja ima značenje cijele riječi, a nalazi se ispred tvorbene osnove i ne dolazi samostalno. Iza prefiksoida ne piše se bjelina ni spojnica, pa je pogrešno pisati npr. audio zapis ili audio-zapis. audiobilježnica audioknjiga audiotehnika audioizlaz audiosnimka ...

auto

Imenica auto skraćeni je oblik imenice automobil. U hrvatskome standardnom jeziku imenica auto muškoga je roda i sklanja se ovako: N auto, G auta, D autu, A auto, L autu, I autom, mn. N auti, G auta, D autima, A aute, L autima, I autima. Nepravilno je imenicu auto upotrebljavati kao imenicu srednjega roda s nominativom množine auta. Takva je uporaba područno obilježena. Umjesto Kupio sam novo auto., U prodavaonicu su stigla nova auta., pravilno je: Kupio sam novi auto., ...

auto bomba

U hrvatskome jeziku u istome se značenju upotrebljavaju riječi autobomba, auto-bomba, auto bomba. Auto bomba improvizirana je eksplozivna naprava koja se postavlja u automobil ili koje drugo vozilo (kombi, kamion itd.). Tu je sastavnica auto istoznačna pridjevu automobilski, a ne pridjevu automatski. Riječ je zapravo o automobilu koji je ujedno i bomba, pa se taj naziv pravopisno uklapa u niz imenica koje označuju jedan pojam, imaju dva naglaska i obje se sklanjaju: brod...

ažurirati (updateati) > posuvremeniti/posuvremenjivati

Galicizam ažurirati (à jour ‘na dan’) u hrvatskome jeziku znači ‘dovesti/dovoditi u red tako da bude u skladu s vremenom’. Uglavnom se upotrebljava u svezama ažurirati mrežne stranice, ažurirati podatke, ažurirati program. Tu je ažurirati istovrijednica engleskoga glagola to update i znači ‘obnoviti/obnavljati mrežne stranice dodavanjem novih podataka ili zamijeniti/zamjenjivati staru inačicu računalnoga programa ili računalnoga sustava novom’. Umjest...

babica > primalja

Babica je umanjenica od riječi baba, koja označuje očevu ili majčinu majku te staru ženu. No riječ babica često se upotrebljava i za ženu koja nadzire porođaj i pomaže pri njemu. Riječ je o žargonizmu umjesto kojega u hrvatskome stndardnom jeziku treba uporijebiti riječ primalja. Od imenice primalja ne može se izvesti ženski mocijski parnjak. Problem je službeno riješen tako da je naziv primalja asistentica promijenjen u primaljski asistent (bolje bi bilo pom...

backstage > (prostorija, soba) iza pozornice

U engleskome jeziku backstage znači ‘iza pozornice’ ili u prenesenome značenju ‘zakulisni’. U hrvatskome se jeziku ta riječ upotrebljava samo u neprilagođenu liku i u doslovnome značenju te označuje prostoriju za glumce i izvođače koja se nalazi iza pozornice. Stoga je u hrvatskome jeziku umjesto riječi backstage bolje upotrijebiti koji od ovih hrvatskih izraza: prostorija (soba, prostor) iza pozornice, prostorija (soba, prostor) za izvođače/glumce/umjetnik...

bakterijalna infekcija > bakterijska infekcija

Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne iz stranoga jezika posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ bakterija, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nastavak...

balkanac i Balkanac

U hrvatskome standardnom jeziku ovisno o značenju razlikuje se pisanje riječi koja se isto izgovara: Balkanac i balkanac. Prema pravilu da se službena imena stanovnika pišu velikim početnim slovom piše se imenica Balkanac/Balkanka kad se njome označuje stanovnik/stanovnica Balkana. U prenesenome značenju, u neformalnoj uporabi, kad se njome ne označuje stanovnik/stanovnica Balkana, nego se u pogrdnome ili u uvredljivome značenju označuje neuljuđena osoba koja ne p...

Berlinski zid

Pridjevi izvedeni od zemljopisnih imena u općoj se uporabi pišu malim početnim slovom, npr. zagrebačke ulice, pariški mostovi, rimski trgovi. Kad je pridjev izveden od zemljopisnoga imena prva sastavnica višerječnih imena javnih građevina, umjetničkih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta, piše se velikim početnim slovom. U skladu s tim pravilom pišemo, primjerice, Berlinski zid, Kineski zid, Krčki most, Vučedolska golubica, Zagrebačka mu...

bez da > a da, i, a

Ustrojstva sa složenim veznikom bez da u hrvatskome su jeziku prevedenice njemačkih ustrojstava sa složenim veznikom ohne dass. Umjesto složenoga veznika bez da u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati složeni veznik a da ili veznike i ili a. NE DA Izišao je iz sobe a da nas nije pozdravio. Izišao je iz sobe bez da nas je pozdravio. Izišao je iz sobe i nije nas pozdravio. ...

bez obzira što > bez obzira na to što

Vezničku funkciju često imaju i složeni veznici. Takvi su veznici budući da, s obzirom na to da, bez obzira na to što. Oni se često pojavljuju u skraćenome obliku, koji ne pripada standardnomu jeziku. Standardnomu jeziku pripada samo veznički skup bez obzira na to što, a ne pripada mu bez obzira što. Umjesto Bez obzira što tablica prikazuje drukčije stanje, čeka nas teška utakmica. pravilno je Bez obzira na to što tablica prikazuje drukčije stanje, čeka nas t...

biciklista > biciklist

U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -ist muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Takve su, primjerice, imenice aktivist, alpinist, biciklist, daltonist, harfist, idealist, iluzionist, kroatist, okulist, optimist, perfekcionist, pesimist, pijanist, šahist. Pogrešno je ići okulisti , vidjeti harfistu, razgovarati o šahisti, a pravilno je ići okulistu, vidjeti harfista, razgova...

bijeliti i bijeljeti (se)

Glagoli bijeliti / bijeljeti (se), crveniti / crvenjeti (se), plaviti / plavjeti (se), zeleniti / zelenjeti (se) itd. tvoreni su od pridjevne osnove koja označuje boju i sufiksa -iti ili -jeti. Glagoli sa sufiksom -iti prijelazni su i znače ‘činiti da što bude određene boje’: crveniti znači ‘činiti što crvenim’ (crveniti obraze), zeleniti znači ‘činiti što zelenim’ (zeleniti tkaninu), plaviti znači ‘činiti što plavim’ (plaviti zidove), bijeliti z...