virus zapadnoga Nila > virus Zapadnoga Nila

Izraz Zapadni Nil u nazivu virusa ne označava zapadni tok rijeke Nila, zbog čega se katkad pogrešno pretpostavlja da treba pisati virus zapadnoga Nila, nego označava službeno ime pokrajine/regije u državi Ugandi u Africi, u kojoj se taj virus prvi put pojavio 30-ih godina 20. stoljeća. U skladu s pravilom da se u službenim višerječnim zemljopisnim imenima područja i pokrajina velikim početnim slovom piše prva riječ te riječ koja je i sama ime, piše se i ime te regije Zapadni Nil te je pravilno pisati virus Zapadnoga Nila. Od imena Zapadni Nil moguće je...

Zapadna Europa > zapadna Europa

U skladu s pravopisnim pravilom da se malim početnim slovom pišu riječi koje etnički, gospodarski, kulturološki ili politički određuju zemljopisno ime (donje Međimurje, gornja Posavina, hrvatsko Podunavlje, istočna Europa, južni Jadran, sjeverna Istra, srednja Dalmacija, srednji Jadran, zapadna Europa, zapadna Slavonija), ali nisu dio kakva službenoga zemljopisnoga ili povijesnoga imena (npr. pov. Zapadno Rimsko Carstvo, planinski masiv Zapadni Kordiljeri, pokrajina Zapadni Nil u Ugandi), pravilno je pisati i zapadna Europa jer se pridjevom zapadni samo prost...

ažurirati (updateati) > posuvremeniti/posuvremenjivati

Galicizam ažurirati (à jour ‘na dan’) u hrvatskome jeziku znači ‘dovesti/dovoditi u red tako da bude u skladu s vremenom’. Uglavnom se upotrebljava u svezama ažurirati mrežne stranice, ažurirati podatke, ažurirati program. Tu je ažurirati istovrijednica engleskoga glagola to update i znači ‘obnoviti/obnavljati mrežne stranice dodavanjem novih podataka ili zamijeniti/zamjenjivati staru inačicu računalnoga programa ili računalnoga sustava novom’. Umjest...

babica > primalja

Babica je umanjenica od riječi baba, koja označuje očevu ili majčinu majku te staru ženu. No riječ babica često se upotrebljava i za ženu koja nadzire porođaj i pomaže pri njemu. Riječ je o žargonizmu umjesto kojega u hrvatskome stndardnom jeziku treba uporijebiti riječ primalja. Od imenice primalja ne može se izvesti ženski mocijski parnjak. Problem je službeno riješen tako da je naziv primalja asistentica promijenjen u primaljski asistent (bolje bi bilo pom...

backstage > (prostorija, soba) iza pozornice

U engleskome jeziku backstage znači ‘iza pozornice’ ili u prenesenome značenju ‘zakulisni’. U hrvatskome se jeziku ta riječ upotrebljava samo u neprilagođenu liku i u doslovnome značenju te označuje prostoriju za glumce i izvođače koja se nalazi iza pozornice. Stoga je u hrvatskome jeziku umjesto riječi backstage bolje upotrijebiti koji od ovih hrvatskih izraza: prostorija (soba, prostor) iza pozornice, prostorija (soba, prostor) za izvođače/glumce/umjetnik...

backup > sigurnosna kopija

U engleskome jeziku backup (ili back-up) znači ‘podrška, zamjena, zamjenik, rezerva’. U računalnome nazivlju backup označuje ‘kopiju svih ili samo nekih dijelova programa ili datoteka u sustavu koja je pohranjena na mediju za pohranu ili u odvojenome sustavu tako da se podatci mogu vratiti u slučaju gubitka ili oštećenja izvornih podataka’. Stoga je u hrvatskome jeziku umjesto imenice backup bolje upotrijebiti izraz sigurnosna kopija . Engleski glagol ...

bakterijalna infekcija > bakterijska infekcija

Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne iz stranoga jezika posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ bakterija, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nastavak...

balkanac i Balkanac

U hrvatskome standardnom jeziku ovisno o značenju razlikuje se pisanje riječi koja se isto izgovara: Balkanac i balkanac. Prema pravilu da se službena imena stanovnika pišu velikim početnim slovom piše se imenica Balkanac/Balkanka kad se njome označuje stanovnik/stanovnica Balkana. U prenesenome značenju, u neformalnoj uporabi, kad se njome ne označuje stanovnik/stanovnica Balkana, nego se u pogrdnome ili u uvredljivome značenju označuje neuljuđena osoba koja...

bar code > crtični kod

Nazivom bar code u engleskome se jeziku označuje niz tamnih crta i svijetlih međuprostora koji omogućuju elektroničko očitavanje podatka o proizvodu. Taj se engleski naziv u tome značenju upotrebljava i u hrvatskome jeziku te se zapisuje bar code, bar kod, bar-kod, barkod. Umjesto bar code, bar kod, bar-kod i barkod bolje je upotrijebiti hrvatski naziv crtični kod....

barkodirati > označiti crtičnim kodom

Glagol barkodirati izveden je od engleskoga naziva bar code. Umjesto naziva bar code u hrvatskome je standardnom jeziku bolje upotrebljavati hrvatski naziv crtični kod te je i glagol barkodirati u njemu bolje zamijeniti izrazom označiti crtičnim kodom....

benefit > povlastica, prednost, korist

Benefit je imenica koja u engleskome jeziku znači ʻdobit, dobrobit, korist, naknada, olakšica, povlasticaʼ. U tim se značenjima upotrebljava i u hrvatskome jeziku. Međutim, ona ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku i u njemu je ne treba upotrebljavati. Stoga je u primjerima kao benefiti od uvođenja novoga sustava , benefiti za zaposlenike treba zamijeniti, ovisno o kontekstu, riječju prednost ili povlastica, npr. prednosti uvođenja novoga sustava , ...

Berlinski zid

Pridjevi izvedeni od zemljopisnih imena u općoj se uporabi pišu malim početnim slovom, npr. zagrebačke ulice, pariški mostovi, rimski trgovi. Kad je pridjev izveden od zemljopisnoga imena prva sastavnica višerječnih imena javnih građevina, umjetničkih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta, piše se velikim početnim slovom. U skladu s tim pravilom pišemo, primjerice, Berlinski zid, Kineski zid, Krčki most, Vučedolska golubica, Zagrebačka mu...

bez da > a da, i, a

Ustrojstva sa složenim veznikom bez da u hrvatskome su jeziku prevedenice njemačkih ustrojstava sa složenim veznikom ohne dass. Umjesto složenoga veznika bez da u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati složeni veznik a da ili veznike i ili a. NE DA Izišao je iz sobe a da nas nije pozdravio. Izišao je iz sobe bez da nas je pozdravio. Izišao je iz sobe i nije nas pozdravio. ...

bez obzira što > bez obzira na to što

Vezničku funkciju često imaju i složeni veznici. Takvi su veznici budući da, s obzirom na to da, bez obzira na to što. Oni se često pojavljuju u skraćenome obliku, koji ne pripada standardnomu jeziku. Standardnomu jeziku pripada samo veznički skup bez obzira na to što, a ne pripada mu bez obzira što. Umjesto Bez obzira što tablica prikazuje drukčije stanje, čeka nas teška utakmica. pravilno je Bez obzira na to što tablica prikazuje drukčije stanje, čeka nas t...

bi (2. lice kondicionala glagola biti) > biste

Kondicional I. glagolski je oblik koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga. Aorist glagola biti često se pogrešno izjednačuje u svim licima jednine i množine: ja bi radio , mi bi se igrali , vi bi plesali itd. U hrvatskome standardnom jeziku treba u kondicionalu upotrebljavati točan aorist pomoćnoga glagola biti, te kondicional I. glagola voljeti glas...

biciklista > biciklist

U hrvatskome standardnom jeziku imenice koje završavaju na -ist muškoga su roda i pogrešno ih je izgovarati i zapisivati s -a na kraju kao imenice ženskoga roda. Takve su, primjerice, imenice aktivist, alpinist, biciklist, daltonist, harfist, idealist, iluzionist, kroatist, okulist, optimist, perfekcionist, pesimist, pijanist, šahist. Pogrešno je ići okulisti , vidjeti harfistu, razgovarati o šahisti, a pravilno je ići okulistu, vidje...

big data > veliki podatci

Nazivom big data označuju se velike količine podataka s kojima je veoma teško ili gotovo nemoguće raditi s pomoću standardnih alata ili relacijskih baza podataka. U hrvatskome se često upotrebljava taj engleski naziv, a u optjecaju je i nekoliko hrvatskih prijevoda toga naziva: veliki podatci , golemi podatci, velika količina podataka , široki podatci . Umjesto naziva big data bolje je upotrebljavati naziv veliki podatci jer je on najprihvatljiviji ...

bijeliti i bijeljeti (se)

Glagoli bijeliti / bijeljeti (se), crveniti / crvenjeti (se), plaviti / plavjeti (se), zeleniti / zelenjeti (se) itd. tvoreni su od pridjevne osnove koja označuje boju i sufiksa -iti ili -jeti. Glagoli sa sufiksom -iti prijelazni su i znače ‘činiti da što bude određene boje’: crveniti znači ‘činiti što crvenim’ ( crveniti obraze), zeleniti znači ‘činiti što zelenim’ (zeleniti tkaninu ), plaviti znači ‘činiti što plavim’ (plaviti zidove), b...

bijenale, finale

Bijenale i finale imenice su muškoga i srednjega roda. Točno je i Bijenale je počeo. i Bijenale je počelo. te Završio je finale nogometnoga prvenstva. i Završilo je finale nogometnoga prvenstva. Umjesto riječi finale bolje je upotrijebiti hrvatsku riječ završnica....

biouzgoj

Prefiksoidi su tvorbene sastavnice/jedinice koji imaju značenje cijele riječi i nalaze se ispred tvorbene osnove riječi. Nisu samostalna riječ, nego se pišu sastavljeno s drugom leksičkom sastavnicom s kojom tvore riječ i jednu naglasnu cjelinu. Prefiksoide je pogrešno pisati nesastavljeno, dakle odvojeno od druge riječi iako se u praksi oni često tako pišu. Primjerice, prefiksoid bio- često se pogrešno piše nesastavljeno s tvorbenom osnovom riječi, npr. bi...

blagdan i praznik

U hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje. Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za društvenu zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu. Blagdani su npr. Uskrs, Velika Gospa, Bajram, Hanuka, a praznici su npr. Međunarodni dan obitelji, Dan žena, Dan planeta Zemlje ili Praznik rada. Dane odmora također nazivamo praznicima, npr. zims...

blog > mrežni/internetski dnevnik

U engleskome se jeziku riječju blog (skraćeno od web log – web ‘mreža’, log ‘(brodski) dnevnik’) označuje mrežna stranica koja sadržava članke u kojima autor izražava svoje mišljenje o čemu, iznosi svoja iskustva itd. obično pisane u vremenskome slijedu te prikazane tako da se najnoviji članci nalaze na vrhu stranice. Umjesto te riječi u hrvatskome je standardnom jeziku bolje upotrebljavati izraz mrežni dnevnik ili internetski dnevnik ....

Boccaccio, Boccaccia…

Pravopisno je pravilo da se oblici imena koja u izgovoru završavaju na -io (npr. Mario, Dario) zapisuju tako da se između osnove i nastavka piše j, i to stoga što se na tome mjestu taj glas i izgovara. Pogrešno je pod to pravilo podvoditi imena koja samo u pismu završavaju na -io, ali u kojima se taj zapis ne izgovara tako. Imena Boccaccio i Caravaggio čitaju se bokačo i karavađo te u izgovoru ne završavaju skupinom -io. Stoga se na njih ne primjenjuje spomenuto pra...

bojanje > bojenje

Bojenje je glagolska imenica koja označuje premazivanje, prekrivanje čega bojom, a tvori se od glagolskoga pridjeva trpnoga glagola bojiti, koji pripada glagolima četvrte vrste, tj. onima koji ispred infinitivnoga nastavka imaju samoglasnik -i, a ne -a, te glagolski pridjev glasi bojen, a ne bojan. Njemu se dodaje sufiks -je pa nastaje imenica bojenje. Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripadaju izrazi bojanje kose, bojanje ograde, a pripadaju mu izrazi bojenje kose, bojenj...

bojati > bojiti

Glagol bojiti pripada glagolima četvrte vrste, tj. onima koji ispred infinitivnoga nastavka imaju samoglasnik - i, a ne -a. Prezent glagola bojiti glasi: bojim, bojiš, boji, bojimo, bojite, boje. Imperativ je boji, a glagolski pridjev trpni bojen. Od njega se tvori i imenica bojenje. Umjesto bojati kosu, obojana ograda u hrvatskome standardnom jeziku treba bojiti kosu, obojena ograda. Ne znam bih li ogradu obojio u plavo ili je samo prebojio isto...

bolovi i boli

U hrvatskome standardnom jeziku razlikuju se imenica bol, koja je muškoga roda, i imenica bol, koja je ženskoga roda. Imenica muškoga roda znači ‘tjelesna patnja ili neugodan osjećaj koji nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti’, a imenica ženskoga roda ‘psihička patnja’. Stoga je pogrešno: mišićna bol, boli u trbuhu, a pravilno: mišićni bol, bolovi u trbuhu. Također je pogrešno ljubavni bol, duševni bolovi , a pravilno: ljubavna bol , duševne ...