"lex" Agrokor i "lex" Todorić

Lex Agrokor i lex Todorić izrazi su kojima se neslužbeno označuje zakon o kojemu se trenutačno u medijima dosta piše i govori. Budući da je riječ o zakonu kojemu to nije službeno nego kolokvijalno ime, lex se piše malim slovom. S obzirom na to da je Agrokor/Todorić u tome izrazu nesklonjivi dio te da se riječi iz latinskoga u hrvatskome ne sklanjaju, taj se izraz ne sklanja. Pogrešno je npr.: donošenje lexa Todorić ili donošenje lex Todorića, a točno je: donošenje lex Todorić. U tom izrazu riječ lex treba pisati ukošenim slovima jer se ukošenim slovima...

standstill > mirovanje, razdoblje mirovanja

Engleska složenica standstill znači 'mrtva točka, zastoj, mirovanje'. Imenica standstill pripada općemu leksiku engleskoga jezika. U hrvatskome jeziku standstill se najčešće pojavljuje u pridjevnoj funkciji u svezama standstill aranžman, standstill ugovor i standstill sporazum, ali se katkad pojavljuje i samostalno sedmodnevni standstill počinje… U svim navedenim kontekstima standstill se odnosi na razdoblje u kojem se kreditori obvezuju da neće pokretati postupke tijekom kojega će se pokušati pronaći odgovarajuće rješenje. Dakle, standstill je mirovanje od...

bijenale, finale

Bijenale i finale imenice su muškoga i srednjega roda. Točno je i Bijenale je počeo. i Bijenale je počelo. te Završio je finale nogometnoga prvenstva. i Završilo je finale nogometnoga prvenstva. Umjesto riječi finale bolje je upotrijebiti hrvatsku riječ završnica....

biouzgoj

Prefiksoidi su tvorbene sastavnice/jedinice koji imaju značenje cijele riječi i nalaze se ispred tvorbene osnove riječi. Nisu samostalna riječ, nego se pišu sastavljeno s drugom leksičkom sastavnicom s kojom tvore riječ i jednu naglasnu cjelinu. Prefiksoide je pogrešno pisati nesastavljeno, dakle odvojeno od druge riječi iako se u praksi oni često tako pišu. Primjerice, prefiksoid bio- često se pogrešno piše nesastavljeno s tvorbenom osnovom riječi, npr. bio uz...

blagdan i praznik

U hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje. Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za društvenu zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu. Blagdani su npr. Uskrs, Velika Gospa, Bajram, Hanuka, a praznici su npr. Međunarodni dan obitelji, Dan žena, Dan planeta Zemlje ili Praznik rada. Dane odmora također nazivamo praznicima, npr. zims...

Boccaccio, Boccaccia…

Pravopisno je pravilo da se oblici imena koja u izgovoru završavaju na -io (npr. Mario, Dario) zapisuju tako da se između osnove i nastavka piše j, i to stoga što se na tome mjestu taj glas i izgovara. Pogrešno je pod to pravilo podvoditi imena koja samo u pismu završavaju na -io, ali u kojima se taj zapis ne izgovara tako. Imena Boccaccio i Caravaggio čitaju se bokačo i karavađo te u izgovoru ne završavaju skupinom -io. Stoga se na njih ne primjenjuje spomenuto pra...

bojati > bojiti

Glagol bojiti pripada glagolima četvrte vrste, tj. onima koji ispred infinitivnoga nastavka imaju samoglasnik -i, a ne -a. Prezent glagola bojiti glasi: bojim, bojiš, boji, bojimo, bojite, boje. Imperativ je boji, a glagolski pridjev trpni bojen. Od njega se tvori i imenica bojenje. Umjesto bojati kosu, obojana ograda u hrvatskome standardnom jeziku treba bojiti kosu, obojena ograda. Ne znam bih li ogradu obojio u plavo ili je samo prebojio istom bojom....

bolovi i boli

U hrvatskome standardnom jeziku razlikuju se imenica bol, koja je muškoga roda, i imenica bol, koja je ženskoga roda. Imenica muškoga roda znači ‘tjelesna patnja ili neugodan osjećaj koji nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti’, a imenica ženskoga roda ‘psihička patnja’. Stoga je pogrešno: mišićna bol, boli u trbuhu, a pravilno: mišićni bol, bolovi u trbuhu. Također je pogrešno ljubavni bol, duševni bolovi, a pravilno: ljubavna bol, duševne boli. ...

Brailleevo pismo

Strano ime, da bismo mu zapisali oblik, trebamo prvo izgovoriti (u nominativu), potom se upitati o odnosu izgovorenoga i zapisa (dakle, izgovorenoga imena u nominativu i odnosa prema zapisu imena u nominativu), potom izgovoriti oblik imena koji želimo zapisati te vidjeti što se od nominativa ponavlja te to prepisati i dopisati ono što se razlikuje. Dakle: ime Braille čitamo braj; pridjev čitamo brajev, pa na zapis imena u nominativu trebamo samo dopisati ono što smo u i...

brinuti > brinuti se

Glagol brinuti se znači ‘biti u brizi’ (brinuti se zbog zdravlja, brinuti se zbog neuspjeha) ili ‘posvećivati komu ili čemu pažnju’ (brinuti se o mlađemu bratu, brinuti se o svojemu zdravlju). Ne treba ga upotrebljavati bez povratne zamjenice se. Pogrešno je brinuti o vrtu, brinuti o potrebitima, a pravilno je brinuti se o vrtu, brinuti se o potrebitima. Nemoj se brinuti, sve će biti dobro....

brojati > brojiti

Glagol brojiti pripada glagolima četvrte vrste, tj. onima koji ispred infinitivnoga nastavka imaju samoglasnik -i, a ne -a. Prezent glagola brojiti glasi brojim, brojiš, broji, brojimo, brojite, broje, imperativ je broji ili broj, a glagolski pridjev trpni, od kojega se tvori imenica brojenje, glasi brojen. Stoga nije dobro brojati dane do odmora, brojanje kalorija, nego treba brojiti dane do odmora, brojenje kalorija. Počinjem brojiti dane do godišnjega...

buča i buća

U hrvatskome jeziku riječ buča označuje jednogodišnju biljku i njezin velik okrugao plod. Riječ je buča regionalizam, pa je u hrvatskome standardnom jeziku bolje u tome značenju upotrijebiti riječi bundeva ili tikva. Riječ buća/bućica označuje sportski rekvizit te je dobro vježbati s bućicama....

budući > budući da

Ulogu veznika često može imati i više riječi. Tada govorimo o složenim veznicima ili vezničkim skupinama. Složeni je veznik i budući da. On se često pojavljuje u skraćenome, nepravilnome obliku budući, koji ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Umjesto Budući je bilo malo posjetitelja, dvorana je djelovala prazno. treba Budući da je bilo malo posjetitelja, dvorana je djelovala prazno. Rečenica s budući da dolazi obvezatno ispred glavne surečenice i odvaja ...

budući da i jer

Budući da i jer uzročni su veznici. Razlikuju se prema mjestu koje u hrvatskome standardnom jeziku zauzimaju u zavisnosloženoj uzročnoj rečenici. Složeni veznik budući da upotrebljava se kad je zavisna surečenica ispred glavne, a veznik jer kad je zavisna surečenica iza glavne. Stoga su u hrvatskome standardnom jeziku pogrešne rečenice Nisu čuli cijelo predavanje budući da su zakasnili., Jer voli čitati, često posuđuje knjige. One u njemu trebaju glasiti Budu...

čak štoviše > čak/štoviše

Umjesto izraza čak štoviše ili čak dapače u hrvatskome je standardnom jeziku pravilno pisati samo čak, samo dapače ili samo štoviše. Izrazi čak štoviše i čak dapače pleonazmi su. Njima se udvaja isto značenje jer prilozi čak, štoviše i dapače označuju da je premašeno kakvo očekivanje, odnosno služe za isticanje dopune onoga što je rečeno. Umjesto Fran je položio ispit, čak dapače / čak štoviše na sva je pitanja točno odgovorio., pravilno je Fra...

CARnetov

Posvojni pridjev od pokrata poput CARnet i HRTi piše se bez spojnice (CARnetov, HRTijev) jer se njihov završni dio piše malim slovima. Oblici pokrata (koje se pišu velikim slovima) pišu se tako da se padežni ili tvorbeni nastavak piše iza spojnice (EU-a, EU-ov)....

CD-i > CD-ovi

Pokrata CD nastala je prema engleskome nazivu compact disk (u hrvatskome kompaktni disk) i u hrvatskome se čita ce-de. Budući da se pokrata ce-de slovka te i slog ce i slog de imaju svoj naglasak, na nju se primjenjuje pravilo koje se odnosi na jednosložne imenice muškoga roda, tj. takve riječi imaju dugu množinu, dakle CD-ovi, a ne CD-i....

Cedevitaši > cedevitaši

Neslužbeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika društvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja i slično pišu se malim početnim slovom, npr. dinamovac (navijač Dinama), hajdukovac (navijač Hajduka), aristotelovac (sljedbenik Aristotelovih ideja), goranovac (član Akademskoga zbora Ivan Goran Kovačić). U skladu s tim pravilom malim se početnim slovom pišu i nazivi pripadnika/članova/igrača sportskih momčadi, npr. cedevitaši (igrač...

Celsiusov stupanj > Celzijev stupanj

Mjerna jedinica za izražavanje temperature, čija je oznaka °C, ime je dobila po švedskome fizičaru i astronomu Andersu Celsiusu. U hrvatskome standardnom jeziku naziv te mjerne jedinice ustaljeno se pojavljuje kao Celzijev stupanj iako bi on trebao glasiti Celsiusov stupanj. Tako bi posvojni pridjev u tome nazivu bio u skladu s drugim posvojnim pridjevima izvedenim od skandinavskih prezimena na -us, npr. Sibeliusove skladbe (prema skladatelju Jeanu Sibeliusu), Berzeliuso...

često puta > često

Prilog često znači ʻmnogo puta ili u malim vremenskim razmacimaʼ. Stoga je umjesto izraza često puta dovoljno upotrijebiti samo prilog često. Umjesto Često puta ručam u restoranu., Nina ga je često puta spominjala. treba Često ručam u restoranu., Nina ga je često spominjala....

četvrti po redu > četvrti

Izraz četvrti po redu pleonastičan je, tj. u njemu se udvaja značenje: ako je netko četvrti (ili nešto četvrto), jasno je da je četvrti (četvrto) po redu. Stoga umjesto četvrti po redu treba govoriti i pisati samo četvrti....

čitalac > čitatelj

Imenice na -oc (čitaoc, gledaoc, slušaoc itd.) ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a imenice na -lac (čitalac, gledalac, slušalac) uz koje postoje i imenice istoga značenja (vršitelj radnje) tvorene od iste osnove na -telj (čitatelj, gledatelj, slušatelj) pripadaju mu rubno te se u takvome slučaju prednost uvijek daje imenicama na -telj. čitalac slušalac gledalac BOLJE čitatelj slušatelj ...

craft pivo > zanatsko pivo

U engleskome se jeziku izrazom craft beer označuje pivo proizvedeno u maloj i nezavisnoj pivovari tradicijskim načinom proizvodnje. U hrvatskome se taj izraz zamjenjuje izrazom craft pivo, umjesto kojega je bolje upotrijebiti izraz zanatsko pivo....

crkva i Crkva

U hrvatskome se standardnom jeziku razlikuje zapis crkva i Crkva. Malim početnim slovom pišemo riječ crkva kad označuje bogomolju, mjesto u kojemu se obavlja bogoslužje (npr. crkva Presvetoga Trojstva, crkva Gospe od Zdravlja, crkva svete Ane itd.). Takav je način pisanja u skladu s crkvenom tradicijom jer se smatra da crkve kao građevine ili mjesta za bogoslužje nemaju imena, nego su posvećena kojemu svetcu, božanskoj osobi ili općenito kojemu kršćanskom pojmu, ...

crkva svetoga Ivana

Kad se u nazivu crkve pojavljuje ime svetca, velikim se početnim slovom piše samo ime svetca, a imenica crkva i pridjev sveti/sveta pišu se malim početnim slovom. Pravilno pišemo crkva svetoga Ivana, crkva svete Barbare, crkva svete Ane, crkva svetoga Franje Asiškoga....

crowdfunding > masovno financiranje

Engleska novotvorenica crowdfunding glagolska je imenica sastavljena od imenice crowd, koja znači ‘mnoštvo, gužva, gomila, svjetina, rulja’, i glagolske imenice funding, koja znači ‘financiranje, osiguravanje sredstava’. Značenje je engleskoga izraza crowdfunding ‘financiranje projekta ili pothvata prikupljanjem novčanih priloga od neodređene skupine ljudi’. Iako se crowdfunding načelno može provoditi i bez interneta, uglavnom se odnosi na prikupljanje sr...