"lex" Agrokor i "lex" Todorić

Lex Agrokor i lex Todorić izrazi su kojima se neslužbeno označuje zakon o kojemu se trenutačno u medijima dosta piše i govori. Budući da je riječ o zakonu kojemu to nije službeno nego kolokvijalno ime, lex se piše malim slovom. S obzirom na to da je Agrokor/Todorić u tome izrazu nesklonjivi dio te da se riječi iz latinskoga u hrvatskome ne sklanjaju, taj se izraz ne sklanja. Pogrešno je npr.: donošenje lexa Todorić ili donošenje lex Todorića, a točno je: donošenje lex Todorić. U tom izrazu riječ lex treba pisati ukošenim slovima jer se ukošenim slovima...

standstill > mirovanje, razdoblje mirovanja

Engleska složenica standstill znači 'mrtva točka, zastoj, mirovanje'. Imenica standstill pripada općemu leksiku engleskoga jezika. U hrvatskome jeziku standstill se najčešće pojavljuje u pridjevnoj funkciji u svezama standstill aranžman, standstill ugovor i standstill sporazum, ali se katkad pojavljuje i samostalno sedmodnevni standstill počinje… U svim navedenim kontekstima standstill se odnosi na razdoblje u kojem se kreditori obvezuju da neće pokretati postupke tijekom kojega će se pokušati pronaći odgovarajuće rješenje. Dakle, standstill je mirovanje od...

dojmiti se

Glagol dojmiti se, koji znači ‘ostaviti, stvoriti dojam’ i ima obvezatnu dopunu u genitivu (dojmiti se koga), često se pogrešno upotrebljava bez povratne zamjenice se. Njegov nesvršeni vidski parnjak doimati se znači ‘ostavljati, stvarati dojam’: To me se duboko doima. te ‘davati određenu sliku o sebi, činiti se, izgledati’: Doima se umorno., Doima se sretnim., a prezent mu može glasiti doimam se, doimaš se… i doimljem se, doimlješ se… U obama znače...

donešen, donijet > donesen

Glagolski pridjev trpni tvori se nastavkom -n (-en, -jen, -ven) te, rjeđe, sufiksom -t. Kad se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni na -n i glagolski pridjev trpni na -t, u hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje glagolskomu pridjevu trpnom na -n. Tako se prednost daje glagolskim pridjevima udana, dan, ubran, poslan pred pridjevima udata, dat, ubrat, poslat. Ako se od glagola izvodi i glagolski pridjev trpni s palataliziranom osnovom i glagolski pridjev trpni s...

donor > donator, darivatelj

U hrvatskome standardnom jeziku umjesto naziva donor u kontekstima u kojima se govori o fizičkoj ili pravnoj osobi koja daruje komu kakvu materijalnu vrijednost ili osobi koja daruje komu tjelesni organ pravilno je upotrebljavati riječ darivatelj ili donator. Riječ donor u engleskome je jeziku preuzeta iz latinskoga, pa je u hrvatskome jeziku bolje upotrebljavati domaću riječ darivatelj ili internacionalizam latinskoga podrijetla donator u skladu s pravilom da u hrvatsko...

doprinijeti i pridonijeti

I glagol doprinijeti i glagol pridonijeti pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Glagolu doprinijeti mogla bi se dati manja prednost na temelju činjenice da ima potpunije tvorbeno gnijezdo (u njemu je, primjerice, imenica doprinos), a glagolu pridonijeti na temelju tradicije koja mu je dugo davala prednost pred glagolom doprinijeti. Oba je glagola jednako dobro upotrebljavati....

dozrijeti > dozreti

Osnova glagola dozreti i sazreti jest zre (dozreti, sazreti), a nije zrije (dozrijeti, sazrijeti). U nesvršenim se parnjacima tih glagola odraz jata dulji te oni glase dozrijevati, sazrijevati....

dozvoliti > dopustiti

Glagol dozvoliti preuzet je u hrvatski jezik iz ruskoga. Umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati glagol dopustiti. Pogrešno je Dozvolite da vam se obratim., a pravilno Dopustite da vam se obratim. Od glagola dozvoliti izvedena je imenica dozvola, a od glagola dopustiti imenica dopuštenje. Obje imenice pripadaju standardnomu jeziku i u njemu se značenjski razlikuju. Dozvola je ‘isprava kojom se dopušta obavljanje kakve radnje ili posla’, a do...

drška > držak

Riječ držak označuje ‘dio predmeta koji se drži ili prihvaća rukom kako bi se tim predmetom moglo rukovati’. Iz tradicijskih i terminoloških razloga hrvatskomu standardnom jeziku pripada riječ držak, a ne pripada mu riječ drška. Dakle, umjesto slomljena drška, primiti nož za dršku treba slomljen držak, primiti nož za držak. N G D A L I jednina držak drška dr...

drugačiji > drukčiji

Iako i pridjev drugačiji i pridjev drukčiji te prilog drugačije i prilog drukčije pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku zbog tradicijskih razloga manja se normativna prednost u strožim stilovima standardnoga jezika (publicističkome, administrativnome i znanstvenome) daje pridjevu drukčiji i prilogu drukčije....

drugi najbolji > drugi

Pod utjecajem engleskoga jezika sve češće se u hrvatskome pojavljuju konstrukcije koje imaju ustroj redni broj + najbolji (prema engleskome second-best, third-best…), npr. drugi najbolji, treći najbolji, četvrti najbolji. Rečenice Naši su učenici drugi najbolji na matematičkoj olimpijadi., Naš je trkač treći najbolji na natjecanju. u hrvatskome standardnom jeziku trebaju glasiti Naši su učenici drugi na Matematičkoj olimpijadi., Naš je trkač treći na natje...

drveta i drva

Riječ drvo može označavati stablo, a može označavati i gradivo koje se dobiva sječom stabala. Ovisno o tome o kojemu je značenju riječ, razlikuju se i oblici riječi drvo. U prvome slučaju (kad je riječ o stablu) genitiv glasi drveta, npr. Djeca trče oko drveta. U drugome slučaju (kad je riječ o gradivu) genitiv glasi drva, npr. Stol je načinjen od drva. drvo ‘višegodišnja biljka s korijenom, deblom i krošnjom, stablo’ dr...

dućan > prodavaonica, trgovina

Turcizam dućan ne treba upotrebljavati u hrvatskome standardnom jeziku. On je kolokvijalizam i upotrebljava se samo u neformalnome razgovoru. U službenoj uporabi umjesto riječi dućan u značenju ‘mjesto u/na kojemu se što prodaje’ pravilno je upotrebljavati riječi prodavaonica ili trgovina....

duljina i dužina

Imenice duljina i dužina u hrvatskome standardnom jeziku istoznačnice su u značenjima ‘udaljenost između dviju krajnjih točaka’ (npr. duljina/dužina ceste) ili ‘trajanje vremenskoga odsječka u kojemu se što događa’ (npr. duljina/dužina kazališne predstave). Međutim, u nazivlju pojedinih struka treba razlikovati uporabu tih imenica. U zemljopisnome nazivlju prednost treba dati nazivu zemljopisna dužina ‘kutna udaljenost neke točke na Zemlji od početnog...

dva, dvije, oba, obje

Riječ dva (a tako i oba) ima različite oblike za muški i srednji rod te za ženski rod. Uz nominativ, akuzativ i vokativ te riječi imenica koja znači ono što se broji stoji u dvojini (koja je u muškome i srednjemu rodu jednaka genitivu jednine, a u ženskome rodu jednaka je nominativu množine). Često se umjesto odgovarajućih oblika upotrebljava tzv. okamenjeni akuzativ, npr. Došao je s dva prijatelja., Na obje slike vidi se grad. U stilski biranome izričaju te je ...

DVD-i > DVD-ovi

Pokrata DVD nastala je prema engleskome nazivu digital video disc (u hrvatskome digitalni videodisk) i u hrvatskome se čita de-ve-de. Budući da se pokrata de-ve-de slovka te svaki slog ima svoj naglasak, na nju se primjenjuje pravilo koje se odnosi na jednosložne imenice muškoga roda, tj. takve riječi imaju dugu množinu. Množina od DVD je, dakle, DVD-ovi, a nije DVD-i....

dvodimenzionalni > dvodimenzijski

Od imenice dimenzija u hrvatskome se standardnom jeziku odnosni pridjev izvodi dodavanjem sufiksa -ski na imensku osnovu i glasi dimenzijski (dimenzijski model, dimenzijske promjene, dimenzijska tablica). Nepravilno je upotrebljavati pridjevni oblik dimenzionalan/dimenzionalni tvoren prema engleskome pridjevu dimensional. Umjesto dvodimenzionalni (dvodimenzionalni prikaz), trodimenzionalan (trodimenzionalna slika), četverodimenzionalan (četverodimenzionalni ultrazvuk) pravi...

dvojica, dvije, dvoje

Riječi dvojica, dvije i dvoje označuju da je netko ili nešto u skupini s još jednom osobom ili predmetom. Međutim, te se riječi ipak značenjski razlikuju. Dvojica se odnosi na skupinu muških osoba te govorimo o dvojici dječaka i dvojici muškaraca, dvije se odnosi na skupinu ženskih osoba ili stvari označenih imenicom ženskoga roda te govorimo o dvjema djevojčicama i dvjema stolicama, a dvoje se odnosi na skupinu osoba različita spola ili na dvije apstraktne stv...

dvolitarski > dvolitreni

Pridjev dvolitarski izveden je od riječi litar, a pridjev dvolitreni od riječi litra. S obzirom na to da hrvatskomu standardnom jeziku pripada riječ litra, a ne pripada mu riječ litar, u njemu treba upotrebljavati pridjev dvolitreni izveden od imenice litra. NE polulitarski trolitarski stolitarski DA polulitreni trolitreni stolitreni...

e-mail > e-pošta, e-poruka, e-adresa

Engleski naziv e-mail tvoren je od predmetka e-, koji je nastao kraćenjem pridjeva electronic, i imenice mail, koja znači ‘pošta’. Naziv e-mail u engleskome ima dva temeljna značenja: ̒sustav za prijenos poruka s pomoću računala ili terminala spojenih na neku komunikacijsku mrežu’ i ‘poruka koja se prenosi tim sustavom’. U hrvatskome se jeziku upotrebljava tuđica e-mail (ili samo mail/mejl) i domaći nazivi e-pošta, elektronička pošta, e-poruka, elektron...

editirati > urediti/uređivati

Glagol editirati internacionalizam je latinskoga podrijetla. U hrvatskome se jeziku pod utjecajem engleskoga jezika upotrebljava u značenju ‘prirediti/priređivati tekst u kojemu računalnom programu’. U hrvatskome je standardnom jeziku bolje u tome značenju upotrijebiti naziv urediti/uređivati (tekst)....

educirati (se)

Od imenice edukacija tvore se s pomoću sufiksa -irati glagoli educirati i educirati se. Ti su glagoli dvovidni, odnosno, ovisno o kontekstu, svršeni ili nesvršeni. Oni zamjenjuju niz hrvatskih glagola i sveza. Katkad se glagol educirati upotrebljava u značenju ‘predavati na radionici/seminaru, na radionici/seminaru poučavati koga čemu’, a glagol educirati se u značenju ‘pohađati radionicu/seminar, na radionici/seminaru naučiti što’. U tim se značenjima glag...

edukacija > obrazovanje, izobrazba; radionica, seminar, tečaj

Riječ edukacija u hrvatskome je jeziku internacionalizam latinskoga podrijetla koji se upotrebljava u značenju ‘proces organiziranoga i namjernoga razvoja kognitivnih svojstava ličnosti’. U tome je značenju istoznačna s hrvatskom riječju obrazovanje. Pod utjecajem engleskoga jezika značenje se riječi edukacija širi, pa se ona upotrebljava i u značenju ‘vrsta obrazovanja koje se temelji na odabranim stručnim sadržajima i kojom se osoba osposobljava za određe...

edukativni > edukacijski/obrazovni

Od imenice edukacija u hrvatskome standardnom jeziku odnosni se pridjev tvori sufiksom -ski, koji se dodaje na imeničku osnovu. Stoga je pogrešno upotrebljavati pridjev edukativni, a pravilno je upotrebljavati pridjev edukacijski. Međutim, budući da je bolje internacionalizam edukacija zamijeniti domaćim nazivom obrazovanje, bolje je pridjev edukacijski zamijeniti pridjevom obrazovni (npr. obrazovne igre, obrazovni sadržaji). Sveze kao edukativni seminari/radionice pleo...

edukator > voditelj radionice/tečaja/seminara

Riječ edukator izvedena je od riječi edukacija. Stoga ju je u hrvatskome standardnom jeziku kao i riječ edukacija dobro zamijeniti hrvatskom riječju. Umjesto riječi edukator bolje je, ovisno o tome u kojemu je značenju upotrijebljena, upotrebljavati dvorječne izraze voditelj radionice, voditelj tečaja odnosno voditelj seminara. Katkad se riječ edukator u značenju ‘osoba zadužena za savjetovanje, upućivanje te praćenje ili nadgledanje rada i ponašanja učenika,...

ekouzgoj 

Sastavnica eko- u riječima kao što su ekologija, ekofobija vezani je leksički morfem, prefiksoid grčkoga podrijetla, koji znači ‘kuća, dom, boravište, okoliš, mjesto za život’. Kad se taj prefiksoid dodaje osnovi domaćega podrijetla, on značenjski odgovara pridjevu ekološki. Prefiksoidi su nesamostalni elementi koji se pišu zajedno s riječju ispred koje dolaze, pa se tako piše i ekopamuk, ekosustav, ekovrećica. Tako se pišu i ako iza njih slijedi koji dru...