Pročitaj više o koronavirus

koronavirus

Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden o...

Pročitaj više o mindfulness > potpuna svjesnost

mindfulness > potpuna svjesnost

Engleska riječ mindfulness označuje u svakome trenutku prisutnu potpunu svjesnost o mislima, osjećajima, tjelesnim podražajima i okolini te meditacijsku tehniku kojom se takva svjesnost postiže. U hrvatskome standardnom jeziku bolje je (u prvome značenju te engleske riječi) govoriti o potpunoj svjesnosti ili (u drugome značenju) o meditaciji / meditacijskoj tehnici potpune svjesnosti....

Pročitaj više o screening > probir

screening > probir

Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva. Inače, engleski naziv screening glagolska je ime...

ribare i ribaru

Imenice muškoga roda na -ar (npr. šumar, strojar) imaju dvostruki vokativ i instrumental jednine: V šumare i šumaru, strojare i strojaru, I šumarem i šumarom, strojarem i strojarom. Ti se oblici normativno izjednačuju. Dobro je, dakle, upotrijebiti i vokativ ribare i vokativ ribaru te i instrumental ribarem i instrumental ribarom....

ribarov i ribarev

Od imenica muškoga roda na -ar (npr. šumar, strojar) posvojni se pridjev izvodi sufiksima -ov i -ev. Te se izvedenice normativno izjednačuju. Dobro je dakle upotrijebiti i pridjev ribarov i pridjev ribarev....

rider > zahtjevi izvođača

Engleska riječ rider znači ‘jahač, putnik’, ali i ‘dodatak spisu’. U posljednje se vrijeme počela upotrebljavati i u značenju ‘skup zahtjeva izvođača kojima izvođač uvjetuje svoj nastup na nekome koncertu, predstavi i slično’. Ti se zahtjevi mogu odnositi na tehničku opremu na koncertu, ali i na smještaj, hranu i piće, prijevoz, reklamiranje nastupa, besplatne ulaznice itd. Taj je skup zahtjeva dodatak ugovoru jer ispunjenjem tih zahtjeva izvođač uv...

roniteljica

Ako od imenice za oznaku osobe jednoga spola nastaje imenica za oznaku osobe suprotnoga spola, npr. nastavnik – nastavnica, profesor – profesorica, ravnatelj – ravnateljica, student – studentica, učenik – učenica, učitelj – učiteljica, riječ je o mocijskoj tvorbi. Riječi (tvorenice) u tako nastalome paru označuju različit spol, a inače imaju isto značenje. Zovemo ih mocijskim parnjacima. Mocijskim se parnjacima mogu označavati vršitelji/vršiteljice ra...

ruska rublja > ruski rubalj

Novčana jedinica koja se upotrebljava u Ruskoj Federaciji naziva se ruski rubalj (izvorno: pоссийский рубль). Budući da se u posljednje vrijeme u medijskim napisima pojavljuju usporedni zapisi ruski rublji i ruske rublje, treba napomenuti kako je imenica rubalj u hrvatskome jeziku muškoga roda, a njezina je sklonidba: N G D A V L I jednina rubalj rublja ...

s Čehovim > s Čehovom

Prezimena slavenskoga podrijetla muških osoba na -ov, -ev i -in, npr. Čehov, Mendeljejev, Gagarin, sklanjaju se po imenskoj sklonidbi. Umjesto razgovarati s Čehovim , pravilno je razgovarati s Čehovom . Prezimena slavenskoga podrijetla koja su po postanku posvojni pridjevi, npr. Gorki, Chomsky, sklanjaju se po pridjevnoj sklonidbi. N Čehov Mendeljejev Gagarin Gorki Chomsky G ...

s namjerom da > da

S namjerom da veznički je pleonazam jer se i samim veznikom da izriče namjera. Stoga je u neutralnome standardnom jeziku, osobito u njegovu administrativnome i znanstvenome stilu umjesto pleonastične vezničke skupine s namjerom da bolje upotrebljavati namjerni veznik da (ili namjerni veznik kako). Umjesto rečenice Otišli su do njegova stana s namjerom da ga pozovu na vjenčanje. bolje je upotrijebiti rečenicu Otišli su do njegova stana da ga pozovu na vjenčanje. ili ...

s obzirom da > s obzirom na to da

Vezničku funkciju često imaju i skupovi od dviju ili više riječi. Takvi su budući da, s obzirom na to da, bez obzira na to što. Oni se često pojavljuju u skraćenome, nepravilnome obliku. Standardnomu jeziku pripada samo veznički skup s obzirom na to da, a ne pripada mu s obzirom da, obzirom da. Umjesto S obzirom da je anketu ispunilo toliko ljudi, odziv građana bio je dobar. treba S obzirom na to da je anketu ispunilo toliko ljudi, odziv građana bio je dobar....

S poštovanjem, > S poštovanjem

U poslovnoj komunikaciji dopis, ovisno o prisnosti s primateljem, može završiti različitim formulama. Jedna je od njih S poštovanjem, a pozdrav Sa štovanjem ne pripada poslovnoj komunikaciji. Razlog je tomu što se glagol štovati uglavnom povezuje s religijskim kontekstom (štuju se, primjerice, bogovi). Iza pozdrava S poštovanjem ne piše se zarez, a potpis stoji u novome retku....

s v. d.-om ravnatelja > s v. d. ravnatelja

Kratica v. d. piše se s bjelinom i ne sklanja se. pogrešno je Razgovarali smo s v. d.-om ravnatelja., a pravilno Razgovarali smo s v. d. ravnatelja....

s vlakom > vlakom

Prijedlog s uz instrumental označuje da se što obavlja u društvu drugih ili da što postoji, odvija se uz supostojanje čega, no ne treba ga upotrebljavati kad želimo izraziti sredstvo. Sredstvo se izražava instrumentalom bez prijedloga. Umjesto doputovati s vlakom treba doputovati vlakom, umjesto zagrabiti s rukom treba zagrabiti rukom . Prijedlog će se upotrijebiti ispred nesklonjivih skupina kad nemamo drugi način izražavanja padežnoga nastavka, npr. Sliku j...

sa i bez iskustva > s iskustvom i bez njega

Prijedlozi određuju padežni oblik riječi koja se uz njih nalazi. Ako se u istoj rečenici upotrebljavaju dva veznikom povezana prijedloga koja imaju dopunu u različitim padežima, nije dobro izostaviti koju od tih dopuna. Umjesto kredit s ili bez jamaca, lišće na i oko drveta, zasaditi cvijeće pred i iza kuće, uvjeti u i oko špilje treba kredit s jamcima ili bez jamaca/njih, lišće na drvetu i oko drveta/njega, uvjeti u špilji i oko špilje/nje. ...

sa psima i s mačkama

Prijedlog s upotrebljava se ispred imenica u genitivu ili instrumentalu (s kraja, s Anom, s mačkama), a dolazi i u duljem obliku (sa) kad se nalazi ispred riječi sa suglasničkim skupom koji bi bilo teško izgovoriti. Sa dolazi ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z, ž (sa stola, sa šarenom kapom, sa začuđujućim mirom, sa žudnjom), ispred suglasničkih skupina koje imaju neki od tih suglasnika na drugome mjestu (sa pseudonimom, sa Ksenijom, sa pšeničnim ...

sa štovanjem / s poštovanjem

U poslovnoj komunikaciji dopis, ovisno o prisnosti s primateljem, može završiti različitim formulama. Jedna je od njih S poštovanjem, a pozdrav Sa štovanjem ne pripada poslovnoj komunikaciji. Razlog je tomu što se glagol štovati uglavnom povezuje s religijskim kontekstom (štuju se, primjerice, bogovi). Iza pozdrava S poštovanjem ne piše se zarez, a potpis stoji u novome retku. S poštovanjem dr. sc. Ivan Horvat...

sačekati > dočekati, pričekati

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada glagol sačekati. U njemu umjesto toga glagola, ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati glagole dočekati i pričekati. Umjesto Moram u trgovinu , sačekaj me vani. treba Moram u trgovinu , pričekaj me vani., umjesto Idem na kolodvor sačekati majku. treba Idem na kolodvor dočekati majku. Sačekaj me ovdje! > Pričekaj me ovdje! Sačekat ćemo Marinu u zračnoj luci. > Dočekat ćemo Mar...

sadržati > sadržavati

U hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje glagolu sadržavati pred glagolom sadržati, i to stoga što se glagol sadržavati mnogo češće ostvaruje u nekim vremenima (npr. u futuru i perfektu). Iako je u prezentu jednako uobičajeno i, primjerice, Sok sadržava mnogo korisnih sastojaka. i Sok sadrži mnogo korisnih sastojaka., kad se glagol nalazi u futuru ili perfektu, pojavljuju se gotovo isključivo rečenice poput Sok će sadržavati mnogo korisnih sastojaka. i S...

samnom > sa mnom

Zamjenica i prijedlog koji ispred nje dolazi u određenome padežu, iako u izgovoru tvore jednu naglasnu cjelinu, pišu se nesastavljeno jer su to dvije samostalne riječi (npr. pri tom , o njemu , o meni , pod njima , k nama , od nas ). U skladu s tim pravilom nesastavljeno se pišu i prijedlog s i instrumentalni oblik mnom osobne zamjenice ja. Zbog lakšega izgovora, kad dolazi uz oblik mnom, prijedlog s piše se s naveskom, dakle sa. U skladu s naved...

samoglasnik/otvornik/vokal

Naziv samoglasnik upotrebljava se u dvama značenjima: da bi se označio glas pri tvorbi kojega ne dolazi do zapreke prolasku zračne struje te da bi se označio glas koji je nosilac sloga. U prvome se značenju upotrebljava i hrvatski naziv otvornik, a u prvome i drugome i internacionalizam vokal. Iako se na prvi pogled može činiti da razlikovanje samoglasnika i otvornika (tim se nazivima daje prednost pred internacionalizmom vokal) može biti dobro te razriješiti spomenu...

saopćiti > priopćiti

Glagol saopćiti i iz njega izvedena imenica saopćenje ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. U značenju ‘iznijeti kakve podatke ili obavijesti’ pravilno je upotrebljavati glagol priopćiti, primjerice, umjesto saopćiti javnosti, saopćiti dobru vijest pravilno je priopćiti javnosti, priopćiti dobru vijest. U značenju ‘izjava kojom se prenose kakvi podatci ili obavijesti’ umjesto riječi saopćenje u standardnome je jeziku pravilno upotrebljavati imenicu pr...

saučešće > sućut

Saučešće je riječ koja je u hrvatski jezik preuzeta iz ruskoga i umjesto nje u standardnome je jeziku bolje upotrebljavati riječ sućut. Sućut znači ʻžaljenje zbog smrti koje se izražava pokojnikovoj obiteljiʼ te ʻdijeljenje osjećaja s onim tko je u nepovoljnim okolnostimaʼ i u tome je značenju istoznačna s riječju suosjećanje. Moje saučešće! > Moja sućut!...

saznanje > spoznaja

Glagol saznati i iz njega izvedena imenica saznanje ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. U značenju ‘doći do kakvih podataka ili obavijesti’ pravilno je upotrebljavati glagol doznati, primjerice, umjesto saznati što iz pouzdanih izvora pravilno je doznati što iz pouzdanih izvora. U značenju ‘znanje o stvarnosti stečeno osobnim iskustvom ili mišljenjem’ umjesto riječi saznanje (prema našim saznanjima, najnovija tehnološka saznanja) u standardnome je je...

screening > probir

Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga um...

šekspirovski i Shakespeareov

Od izvorno napisanoga stranog osobnog imena posvojni se pridjev tvori tako da se na izvorno napisano ime dodaje sufiks -ov, -ev, -in (ili rjeđe -ljev). Takav pridjev označuje pripadnost. Ako se, međutim, želi izraziti da je nešto napravljeno na način kako to netko radi ili tako da podsjeća na nekoga, pridjev se izvodi s pomoću sufiksa -ovski ili -evski, piše se malim početnim slovom i pravopisno se prilagođuje izgovoru. Možemo, dakle, govoriti o Shakespeareovim so...

seliti i seliti se

Glagol seliti u hrvatskome standardnom jeziku prijelazni je i povratni glagol. Prijelazni je kad ima značenje ‘premještati koga ili što s jednoga mjesta na drugo’ (seliti prijatelja u novi stan, seliti namještaj na tavan). Povratni je kad ima značenje ‘premještanjem dospijevati s jednoga mjesta na drugo’ (Selimo se u novi prostor.). Stoga umjesto Selimo na novu adresu. treba Selimo se na novu adresu....

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje