Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden o...
Engleska riječ mindfulness označuje u svakome trenutku prisutnu potpunu svjesnost o mislima, osjećajima, tjelesnim podražajima i okolini te meditacijsku tehniku kojom se takva svjesnost postiže. U hrvatskome standardnom jeziku bolje je (u prvome značenju te engleske riječi) govoriti o potpunoj svjesnosti ili (u drugome značenju) o meditaciji / meditacijskoj tehnici potpune svjesnosti....
Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva. Inače, engleski naziv screening glagolska je ime...
Imenice postav i postava u hrvatskome standardnom jeziku značenjski se razlikuju. Imenica postav znači ‘izbor izložaka’ i pojavljuje se u primjerima kao što su postav galerije, postav muzeja, postav izložbe. Imenica postava znači ‘raspored uloga’ i pojavljuje se u primjerima kao što su postava Hajduka, postava opere. Dakle, pravilno su upotrijebljene imenice postav i postava u rečenici Prva je postava Hrvatskoga narodnog kazališta posjetila stalni ...
Postupno je prilog koji označuje da se što odvija polako, u fazama, odnosno stupanj po stupanj. Riječ stepen, koja se nalazi u osnovi priloga postepeno, ne pripada leksiku hrvatskoga standardnog jezika, pa ni taj prilog nije dijelom toga leksika. Umjesto njega treba upotrebljavati prilog postupno, u čijoj se osnovi nalazi riječ stupanj. Ne napredujemo, dakle, postepeno, nego postupno....
Postuman znači ʻrođen poslije očeve smrtiʼ, ʻobjavljen poslije smrtiʼ, a dolazi od latinske riječi postumus, koja označuje dijete rođeno poslije očeve smrti. Umjesto te riječi često se upotrebljava riječ posthuman, koja se povezuje s riječju humus (ʻzemljaʼ) u izrazu post humationem patris, koji se odnosi na dijete rođeno nakon što mu je otac pokopan (pod zemljom). Riječ je o pogrešci prisutnoj i u drugim jezicima, prouzročenoj time što se prednost daje...
Glagoli poštovati i poštivati sinonimi su značenja ʻpriznavati čiju vrijednost, držati do koga ili čegaʼ, i ʻponašati se u skladu s čim, slijediti štoʼ. U hrvatskome standardnom jeziku prednost se daje glagolu poštovati iz tradicijskih razloga i zbog toga što je glagolska imenica poštovanje mnogo bolje potvrđena od glagolske imenice poštivanje. Oba spomenuta glagola imaju u prezentu iste oblike ( poštujem, poštuješ…). Poštujem ra...
Veznik pošto pogrešno je upotrebljavati u uzročnome značenju. Pošto je vremenski veznik u zavisnosloženim rečenicama i označuje da se radnja zavisne surečenice zbiva prije radnje glavne rečenice: Pošto je položila sve ispite, otišla je na ljetovanje. U uzročnome značenju umjesto veznika pošto pravilno je upotrebljavati druge uzročne veznike (budući da, jer, stoga što, zato što, zbog toga što itd.). Umjesto Nije otvorio vrata pošto nije čuo zvono., Pošt...
Pridjevi potreban i potrebit često se upotrebljavaju kao sinonimi, no oni se značenjski razlikuju. Potreban znači ʻkoji treba da bi se što učinilo, bez kojega se ne možeʼ, dok potrebit znači ʻkoji u čemu oskudijeva, koji treba tuđu pomoćʼ. Dakle, potrebitima je potrebna pomoć te nije dobro Potrebita mi je knjiga., Za popravak su potrebita kliješta., nego treba Potrebna mi je knjiga., Za popravak su potrebna kliješta. Potrebno je davati potrebitima....
U hrvatskome standardnom jeziku imenice potvrda i uvjerenje nemaju isto značenje. Imenica potvrda znači ‘dokument kojim se što potvrđuje’, a imenica uvjerenje znači ‘mišljenje koje se temelji na osobnome svjetonazoru’, npr. Živi u uvjerenju da je prevaren. Često se griješi tako da se umjesto imenice potvrda upotrebljava imenica uvjerenje, npr. uvjerenje o položenome ispitu, uvjerenje o nekažnjavanju. Uporaba riječi uvjerenje u značenju ‘potvrda’ ne pr...
I glagol povrijediti i glagol ozlijediti pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, ali im se značenja razlikuju. Glagol povrijediti u hrvatskome standardnom jeziku znači ‘riječju ili postupkom nanijeti komu psihičku patnju’, npr. povrijediti koga svojim ponašanjem , a upotrebljava se i u pravnome kontekstu u značenju ‘prekršiti pravnu odredbu, prekršiti propis’, npr. povrijediti zakon. Glagol ozlijediti znači ‘nanijeti komu ozljedu’, npr. ozl...
Od internacionalizama koji u hrvatskome jeziku završavaju na -ija pridjevi se tvore sufiksom -ski. Nepravilno je takve pridjeve u standardnome jeziku tvoriti sufiksom -ioni. U skladu s takvom tvorbom prema imenici pozicija izvodi se pridjev pozicijski. Pridjev pozicioni ne pripada standardnomu jeziku. Umjesto naziva poziciona svjetla (na vozilu) pravilan je naziv pozicijska svjetla . Jednako se tvore pridjevi i od drugih imenica na -ija. NE ...
U značenju ʻznati koga otprije, ne doživljavati koga kao strancaʼ u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati glagol poznavati, a ne glagol poznati. Njemu ne pripada rečenica Marka poznam od djetinjstva. , a pripada mu rečenica Marka poznajem od djetinjstva. Poznam te ljude, to su naši susjedi. > Poznajem te ljude, to su naši susjedi....
Riječi pravac i smjer dijelom se značenjski preklapaju. Pravac je ‘neomeđena ravna crta’ ( brojevni pravac ), ‘umjetničko ili znanstveno naučavanje koje postoji u određenome vremenu’ i u tome je značenju sinoniman s riječju smjer. Dobro je i filozofski pravac , književni pravac i filozofski smjer , književni smjer. Smjer je i ‘put kojim se što kreće prema kakvu cilju’ i u tome značenju nije dobro upotrebljavati riječ pravac. Umjesto ...
Glagol predstavljati znači ‘govoriti komu čije ime i osnovne podatke pri upoznavanju’ i ‘prigodnim okupljanjem obavijestiti javnost o čemu novom’. Katkad se, međutim, glagol predstavljati upotrebljava kao istoznačnica glagola biti. U tome slučaju treba glagol predstavljati zamijeniti glagolom biti. NE DA To mi predstavlja velik problem. To mi je velik problem. Kretanje na čistome zraku predsta...
Hrvatskomu standardnom jeziku pripada riječ prepravak, a ne pripada mu riječ prepravka. Umjesto napraviti prepravku , prepravka na odijelu treba napraviti prepravak , prepravak na odijelu. N G D A L I jednina prepravak prepravka prepravku prepravak prepravku prepravkom množina prepravci prepravaka ...
Glagol pričati često se upotrebljava u kontekstima u kojima bi se trebao upotrijebiti glagol govoriti ili razgovarati. U hrvatskome standardnom jeziku glagol pričati znači ‘usmeno iznositi kakav sadržaj’, pa je pravilno reći Priča priču. ili Pričao mi je o svojemu djetinjstvu. Glagol govoriti znači ‘izražavati ili priopćivati što govorom’, ali i ‘znati se usmeno izražavati na kojemu jeziku’, npr. govoriti tekst napamet, glasno govoriti. Glagol razgov...
Uz imenice molba/prijedlog/zahtjev/poziv često se u administrativnome stilu nalazi dopuna u instrumentalu, npr. molba za davanjem mišljenja, prijedlog za suradnjom, poziv za sudjelovanjem. Umjesto dopune u instrumentalu bolje je upotrijebiti dopunu u akuzativu: molba za davanje mišljenja, prijedlog za suradnju, poziv za sudjelovanje....
Riječ prijem ne pripada hrvatskomu standardnom jeziku. Riječ je o posuđenici iz ruskoga, te je u hrvatskome standardnom jeziku treba zamijeniti hrvatskim riječima prijam ili primanje. To vrijedi i za izvedenice, pa prijemnik treba zamijeniti s prijamnik, a prijemni ispit s prijamni ispit . Imenica prijam nema nepostojani a te u genitivu glasi prijama. N G D A L I prijam pri...
Najčešće se ženski mocijski parnjak tvori od muškoga. Međutim, zbog promjene izvanjezičnih okolnosti katkad je potrebno pronaći i naziv za muškarca koji se bavi tradicionalno ženskim zanimanjima. Od imenice primalja ne može se izvesti muški mocijski parnjak. Problem je službeno riješen tako da je naziv primalja asistentica promijenjen u primaljski asistent (bolje bi bilo pomoćnik) i primaljska asistentica (bolje bi bilo pomoćnica). Naziv bi mogao biti i pomoć...
U engleskome se jeziku izrazom prime time označuje vrijeme najveće gledanosti ili slušanosti radijskoga ili televizijskoga programa, udarni termin. To je, ovisno o području, vrijeme koje počinje između 19 i 20 sati, a završava između 22 i 23 sata, odnosno vrijeme u koje program sluša/gleda najveći dio publike. U hrvatskome se to vrijeme također veoma često označuje engleskim izrazom prime time / prime-time te izrazima elitni termin, udarni termin. U hrvatskome je...
Uz imenice profesor, profesorica, nastavnik i nastavnica, kad se navodi predmet, odnosno područje njihova djelovanja, u neformalnoj se komunikaciji katkad upotrebljava prijedložno-padežni izraz u genitivu s prijedlogom iz (profesor iz matematike, nastavnik iz tjelesnoga odgoja, profesorica iz povijesti). U standardnome se jeziku prijedlog iz ne treba upotrebljavati u značenju pripadnosti čemu ili povezanosti s čime te je umjesto izraza s prijedlogom iz pravilno navoditi...
Pri službenome oslovljavanju uobičajeno je sklanjanje prezimena muških osoba na -ić, npr. poštovani gospodine Kovačiću. Za oslovljavanje se obično upotrebljava jedna od uobičajenih formula, npr.: pišemo li jednoj osobi: Poštovani gospodine / Poštovana gospođo, odnosno Poštovani gospodine Markoviću / Poštovana gospođo Marković, pišemo li skupini osoba: Poštovani / Cijenjena gospodo / Poštovana gospodo i sl. Vokativ prezimena muških osoba koja ne završava...
Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ promocija, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nastavak -ski ili -ni. Stog...
Pokrate najčešće nastaju od prvih slova riječi od kojih se sastoji višerječno ime ili naziv i pišu se velikim slovima: PDV – porez na dodanu vrijednost, NSK – Nacionalna i sveučilišna knjižnica, EU – Europska unija. Pokrate su, osim pokrata koje završavaju na A (INA, HVIDRA, HAGENA, RODA) i koje se čitaju kao riječi, muškoga roda, te se sklanjaju kao imenice muškoga roda u jednini i slažu se s predikatom muškoga roda u 3. licu jednine, neovisn...
Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada riječ stepen, nego riječ stupanj. U skladu s time ni onaj koji se odnosi na prvi stupanj ili drugi stupanj ne može biti prvostepeni, drugostepeni, nego je prvostupanjski, drugostupanjski. Dakle, umjesto prvostepeni sud, prvostepena presuda pravilno je prvostupanjski sud, prvostupanjska presuda....