Pročitaj više o koronavirus

koronavirus

Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden o...

Pročitaj više o mindfulness > potpuna svjesnost

mindfulness > potpuna svjesnost

Engleska riječ mindfulness označuje u svakome trenutku prisutnu potpunu svjesnost o mislima, osjećajima, tjelesnim podražajima i okolini te meditacijsku tehniku kojom se takva svjesnost postiže. U hrvatskome standardnom jeziku bolje je (u prvome značenju te engleske riječi) govoriti o potpunoj svjesnosti ili (u drugome značenju) o meditaciji / meditacijskoj tehnici potpune svjesnosti....

Pročitaj više o screening > probir

screening > probir

Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva. Inače, engleski naziv screening glagolska je ime...

okolica, okolina, okoliš

Riječi okolica, okolina i okoliš pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a njihovo se značenje razlikuje. Riječ okolica znači ʻkraj, priroda ili širi prostor oko ili u blizini kojega mjestaʼ, okolina ʻdruštvo u kojemu se tko kreće i uvjeti kojima je okružen u životu i raduʼ. Riječ okolina može se zamijeniti i riječima okružje, sredina, ambijent. Okoliš se odnosi na uži okolni prostor ili na prirodno okružje kojemu su prilagođena živa bića, sve što ok...

okruženje i okružje

Riječi okruženje i okružje paronimi su, odnosno imaju sličan izraz i slično značenje, koje upućuje na čiju okruženost kakvom skupinom, okolnostima itd. Te dvije riječi ipak nisu sinonimi. Riječ okružje znači ʻdruštvo u kojemu se tko kreće i uvjeti kojima je okružen u životu ili raduʼ, a riječ okruženje ʻkrug kojim se koga opkoljujeʼ. Stoga je dobro govoriti o ugodnome radnom okružju i neprijateljskome okruženju . neprijateljsk...

okus i ukus

Riječi okus i ukus pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, a njihovo se značenje razlikuje. Okus označuje osjetilo koje omogućuje sposobnost primanja i razlikovanja hrane i pića s pomoću jezika te osjet koji izaziva hrana ili piće u ustima (gorak okus, kiseo okus), a ukus osjećaj i sposobnost razlikovanja lijepoga i ružnoga (književni ukus, odijevati se s ukusom, imati dobar ukus). Dakle umjesto Jabuka će jelu dati slađi ukus. treba Jabuka će jelu dati slađi ok...

oleander > oleandar

Kad se u hrvatski jezik preuzima riječ iz stranoga jezika, ona se preuzima samo u osnovnome dijelu, na koji se dodaju hrvatski nastavci. U skladu s tim pravilom umjesto naziva oleander preuzetoga iz njemačkoga jezika (njem. Oleander) pravilno je rabiti naziv sa završetkom -ar, s nepostojanim a u kosim padežima: N oleandar, G oleandra, DL oleandru, A oleandar, I oleandrom....

On me zaprosio. > On me je zaprosio.

Perfekt se tvori prezentom pomoćnoga glagola biti i glagolskim pridjevom radnim, koji se mijenja po rodu i broju. Katkad se kratki oblik pomoćnoga glagola uz zamjenicu sažima: Ona me pitala., Ivan te zvao., no u hrvatskome standardnom jeziku te rečenice trebaju glasiti: Ona me je pitala., Ivan te je zvao....

On se je prepao. > On se prepao.

Perfekt se tvori prezentom pomoćnoga glagola biti i glagolskim pridjevom radnim, koji se mijenja po rodu i broju. Kratki oblik pomoćnoga glagola za treće lice jednine (je) s povratnim glagolima, dakle uz riječ se, ne izgovara se i ne piše: On se prepao., Ona se nasmijala....

online trgovina > mrežna trgovina

Engleski pridjev online ili on-line znači ʻizravno povezanʼ. U svezi s različitim imenicama poprima različite nijanse značenja. On označuje spremnost vanjskoga uređaja (npr. pisača) da primi i izvede naredbe koje mu računalo šalje, a u svezi online trgovina pridjev online znači da je riječ o trgovini s pomoću interneta odnosno mreže. Stoga je u hrvatskome standardnom jeziku umjesto online trgovina bolje mrežna trgovina ili internetska trgovina....

Ono što želim reći jest to… > Želim reći…

Rečenice koje započinju takvim izrazom sadržavaju rečenični pleonazam. Iako one mogu imati stilsku vrijednost privlačenja sugovornikove pozornosti, ne treba ih upotrebljavati u stilski neutralnome iskazu ni u tekstovima pisanim hrvatskim standardnim jezikom. Ono što želim reći jest to da poslujemo s uspjehom. > Želim reći da poslujemo s uspjehom....

operater i operator

Riječi operator i operater u hrvatskome se standardnom jeziku značenjski razjednačuju. U značenju ʻpružatelj telekomunikacijskih uslugaʼ treba upotrebljavati riječ operator te govoriti npr. o mobilnim operatorima. Operator je i matematički naziv, a riječju operater u standardnome se jeziku označuje osoba, npr. operater u telefonskoj centrali....

opinion maker > oblikovatelj (javnoga) mišljenja

Opinion maker sveza je iz engleskoga jezika koja označuje osobu ili tvrtku koja oblikuje javno mišljenje. Opinion maker najčešće je novinar ili novinska ili televizijska kuća. Sveza opinion maker sastoji se od sastavnice opinion, koja znači ‘mišljenje, mnijenje’ i maker, što znači ‘izrađivač, proizvođač, tvorničar, tvorac, stvaralac, oblikovatelj’. U hrvatskome standardnom jeziku umjesto opinion maker bolje je upotrijebiti svezu oblikovatelj mišljenja ...

Osnovna škola August Šenoa / Osnovna škola Augusta Šenoe

Ime u imenu škole, dječjega vrtića ili kakve druge ustanove može biti u nominativu ili u genitivu. Ako je ime u nominativu, piše se u navodnicima ili ukošenim slovima, npr. Osnovna škola „August Šenoa” / Osnovna škola August Šenoa , Dječji vrtić „Bajka” / Dječji vrtić Bajka, Glazbena škola „Ferdo Livadić” / Glazbena škola Ferdo Livadić . Pogrešno je ime u imenu napisati i u navodnicima i ukošenim slovima, npr. Osnovna škola „ August...

otputovati će > otputovat će

Futur prvi tvori se od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti, koji glasi ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, i infinitiva glagola koji se spreže, npr. ja ću otputovati, ti ćeš posjetiti. Kad infinitiv na -ti dolazi ispred oblika pomoćnoga glagola, ispušta se završno -i. Dakle, umjesto otputovati ću, posjetiti ću treba pisati otputovat ću, posjetit ću....

outsourcing > izdvajanje (posla)

Izraz outsourcing u engleskome jeziku označuje davanje određenoga posla vanjskim dobavljačima (uzimanje vanjskih dobavljača za određeni posao), koji primjenjuju tvrtke kako bi smanjile troškove koji nastaju podmirivanjem potrebe za djelatnostima koje im nisu temeljne (uglavnom je riječ o uslužnim djelatnostima: čišćenju, održavanju, prijevozu, zaštiti i sl.). U hrvatskome se jeziku engleski izraz outsourcing počeo upotrebljavati u gospodarstvu i u medijima kako ...

ovaj tjedan > ovoga tjedna

U strožim stilovima hrvatskoga standardnog jezika bolje je upotrebljavati vremensku oznaku u genitivu, a ne u akuzativu. U njima je bolje upotrijebiti rečenice Vidimo se sljedećega tjedna. , U Zagrebu sam bila prošloga mjeseca. , a rečenice Vidimo se sljedeći tjedan. , U Zagrebu sam bila prošli mjesec. pripadaju njegovu razgovornomu funkcionalnom stilu. Kad se u vremenskome izrazu nalazi imenica ženskoga roda, npr. godina, u pravilu se (i u razgovornome s...

ovisiti o i zavisiti od

Glagol ovisiti i glagol zavisiti znače ‘ne biti slobodan, ne biti samostalan u donošenju odluka ili nemati vlastitih sredstava za život’. Kao dopunu glagolu ovisiti valja upotrebljavati prijedlog o s lokativom, a uz glagol zavisiti prijedlog od s genitivom. Pravilno je, dakle, ovisiti o komu ili ovisiti o čemu i zavisiti od koga ili zavisiti od čega, a nepravilno ovisiti od koga ili ovisiti od čega i zavisiti o komu ili zavisiti o čemu. O...

oženiti se

Rečenica Oženili su se. pravilna je u hrvatskome standardnom jeziku ako znači da su dvojica ili više muškaraca ušla u brak sa ženama. Ako je u toj rečenici riječ o muškarcu i ženi, npr. Ana i Marko oženili su se., ona u hrvatskome standardnom jeziku nije pravilna. Pravilna je rečenica Ana i Marko vjenčali su se. Pritom se Marko oženio (ʻstupio u brak sa ženom’), a Ana se udala (ʻstupila u brak s muškarcem’): Marko se oženio Anom. i Ana se udala ...

označavati i označivati

Nesvršenim (učestalim) glagolima koji završavaju sufiksima -avati i -ivati izriče se radnja koja se ponavlja. Glagoli na - avati izvode se od svršenih glagola na -ati (dočitati – dočitavati, natrpati – natrpavati, opipati – opipavati, zavarati – zavaravati), a glagoli na -ivati izvode se od svršenih glagola na - iti (naplatiti – naplaćivati, potražiti – potraživati , zavariti – zavarivati). Katkad izbor sufiksa u tvorbi nesvršenih glagola ovis...

pakovanje > pakiranje

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada imenica pakovanje jer mu ne pripada ni glagol pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicu pakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači ‘proces u kojemu se što pakira’, a pakovanje ‘rezultat procesa u kojemu se što pakira’ nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga ne treba u hrvatsk...

papa Franje > pape Franje

U izrazu papa Franjo, koji čine opća imenica papa, koja označuje naslov vjerskoga poglavara, i osobno ime Franjo, obje su riječi sklonjive te ih treba sklanjati. Umjesto Vjernici su se susreli s papa Franjom., uskrsna poruka papa Franje pravilno je Vjernici su se susreli s papom Franjom., uskrsna poruka pape Franje....

Papa Franjo > papa Franjo

Naslovi državnih i vjerskih poglavara pišu se malim početnim slovom ako uz njih stoji ime ili kakva odrednica (npr. hrvatski, taj, naš). Umjesto Hrvatska Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravi u službenome posjetu Mađarskoj., Američki Predsjednik Barack Obama sudjelovao je na sastanku svjetskih vođa u Australiji., Britanska Kraljica Elizabeta II. proslavila je 89. rođendan., Hrvatske je hodočasnike u Vatikanu pozdravio Papa Franjo. pravilno je pisati Hrvatska...

papirni i papirnat

Pridjevi papirni i papirnat značenjski se razlikuju, ali se katkad zbog svojega sličnog izraza upotrebljavaju jedan umjesto drugoga. Pridjev papirni znači ‘koji se odnosi na papir’, a pridjev papirnat ‘koji je izrađen od papira’. Zbog toga su u standardnome jeziku točni izrazi papirna industrija, papirni otpad te papirnati ubrusi, papirnata kutija, papirnati rupčići , papirnati omot, papirnata ambalaža, papirnata vrećica. papirnati ‘...

par i nekoliko

U hrvatskome standardnom jeziku imenica par označuje skupinu od dvaju predmeta ili dviju osoba. Riječ par pogrešno je upotrebljavati kao prilog značenja ‘nekoliko’. Takva uporaba pripada neformalnoj komunikaciji, ali je treba izbjegavati u standardnome jeziku. U njemu je dobro govoriti o paru grlica, bračnome paru, paru rukavica ili paru čarapa, ali nije dobro riječ par upotrijebiti u rečenicama poput Kupi par peciva. ili Par sam je puta pitao hoće li sa mnom u k...

pedagogica > pedagoginja

U tvorbi imenica ženskoga roda koje označuju zanimanje od imenica muškoga roda na -log i -og (defektolog, pedagog, psiholog, sociolog itd.) u hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati izvedenice sa sufiksom -inja (defektologinja, pedagoginja, psihologinja, sociologinja itd.). Imenice ženskoga roda sa sufiksom -ica (defektologica, pedagogica, psihologica, sociologica itd.) pripadaju neformalnoj komunikaciji. defektologica > defektologinja...

pekara i pekarnica

Imenice pekara i pekarnica u hrvatskome se standardnom jeziku značenjski razlikuju. Imenica pekara tvorena je sufiksom -ara, koji označuje zatvoreni prostor, zgradu, pogon ili tvornicu u kojoj se što proizvodi (tako su tvorene i imenice betonara, keksara, uljara). Dakle, pekara je ‘prostorija ili tvornica u kojoj se proizvode proizvodi od brašna, tj. u kojoj se mijese i peku kruh i krušni proizvodi’. Imenica pekarnica tvorena je sufiksom -arnica, koji označuje proda...

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje