Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden o...
Engleska riječ mindfulness označuje u svakome trenutku prisutnu potpunu svjesnost o mislima, osjećajima, tjelesnim podražajima i okolini te meditacijsku tehniku kojom se takva svjesnost postiže. U hrvatskome standardnom jeziku bolje je (u prvome značenju te engleske riječi) govoriti o potpunoj svjesnosti ili (u drugome značenju) o meditaciji / meditacijskoj tehnici potpune svjesnosti....
Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva. Inače, engleski naziv screening glagolska je ime...
Umjesto priloga naprosto (npr. Ja to naprosto ne razumijem.) u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati prilog jednostavno (Ja to jednostavno ne razumijem.). Pridjev prost od kojega se izvode prilozi prosto i naprosto u hrvatskome se standardnom jeziku upotrebljava u značenju ‘vulgaran, nepristojan ili neuljudan’ (proste riječi, prosto ponašanje, prosta odjeća). U značenju ‘koji se lako shvaća, koji nije pretjeran ili složen’ umjesto pridjeva prost up...
Neki se prijedlozi u neformalnoj komunikaciji i manje obvezujućim stilovima standardnoga jezika često pojavljuju s genitivom iako ih u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati s dativom. Takvi su prijedlozi nasuprot, unatoč i usprkos. Umjesto izraza poput nasuprot zida, unatoč nevremena, usprkos njezina savjeta u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati izraze nasuprot zidu, unatoč nevremenu , usprkos njezinu savjetu. Prijedlozi usprkos i una...
Umjesto polusloženice natrij-klorid ili dvorječne imeničke sveze natrij klorid u hrvatskome se standardnom jeziku naziv toga kemijskog spoja piše kao pridjevno-imenička sveza natrijev klorid. Na jednak se način pišu i drugi kemijski spojevi. Umjesto ugljik-dioksid, magnezij-klorid, natrij-sulfat, dušik-monoksid itd. treba govoriti i pisati ugljikov dioksid, magnezijev klorid, natrijev sulfat, dušikov monoksid....
Riječi prisutan i nazočan djelomični su sinonimi. Pridjev prisutan upotrebljava se i za živo i za neživo (u pravilu apstraktno), npr. Marko je uvijek prisutan., Prisutan je strah od neuspjeha. Pridjev nazočan upotrebljava se samo za živo, npr. Marko je uvijek nazočan. Isto vrijedi i za imenice nazočnost i prisutnost: Markova nazočnost/prisutnost, ali samo prisutnost straha....
S glagolima se niječnica ne u pravilu piše nesastavljeno: ne gledaj, ne obazirući se, ne htijući. Iznimke su niječni oblici prezenta glagola htjeti (neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće), niječni oblici prezenta glagola imati (nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju), neki niječni imperativni oblici (nemoj, nemojmo, nemojte, nemaj, nemajmo, nemajte). Umjesto Nedaj da te gnjave., Neobazirući se na sugovornika, govorio je i dalje., Neznam što da radim. tr...
Nedaleko je riječ koja označuje da se što nalazi na udaljenosti koja nije velika. Ako uz nju navodimo i ono od čega se mjeri ta udaljenost, uz nedaleko je potrebno upotrijebiti i od. Drugim riječima, prilog nedaleko ne treba u hrvatskome standardnom jeziku upotrebljavati kao prijedlog, nego, kad uvodi imenicu, između njega i imenice trebamo dodati prijedlog od. Kao što kažemo Muzej je daleko od glavnoga trga., Rijeka je južno od grada., reći ćemo Park je nedaleko o...
U skladu s pravopisnim pravilom da se imena stanovnika izvedenih od imena stranih naseljenih mjesta pišu onako kako se izgovaraju u hrvatskome jeziku (Bolonjac, Cirišanin, Njujorčanin) trebaju se pisati i pridjevi izvedeni od imena stranih naseljenih mjesta, primjerice bolonjski (Bologna), ciriški (Zürich), dablinski (Dublin), đenovski (Genova), kanterberijski (Canterbury), kremonski (Cremona), kvebečki (Quebec), milvokijski (Milwaukee), njujorški (New York), sidnejsk...
Udvojeni su sastavni veznici u hrvatskome standardnom jeziku ni… ni i niti… niti. U njemu nije dobro upotrebljavati nesimetrični udvojeni veznik ni… niti te u njemu nije točna rečenica Nije me ni pogledala niti pozdravila. Ona treba glasiti: Nije me ni pogledala ni pozdravila. Luka ne voli ni gledati filmove niti ići u kino. > Luka ne voli ni gledati filmove ni ići u kino....
Posvojne zamjenice za 3. lice ( njegov, njezin i njihov) sklanjaju se kao posvojni pridjevi, tj. prema imeničkoj sklonidbi. U stilovima u kojima se dosljednije primjenjuju pravila hrvatskoga standardnog jezika ne treba ih sklanjati prema pridjevno-zamjeničnoj sklonidbi. Umjesto Nećemo čekati njegovoga prijatelja ., Dao sam ključeve njezinomu bratu . u njima je pravilno Nećemo čekati njegova prijatelja ., Dao sam ključeve njezinu bratu . N ...
No je veznik kojim se u nezavisnosloženoj suprotnoj rečenici povezuju surečenice od kojih druga izriče iznevjereno očekivanje ili neostvarenu posljedicu, a međutim je prilog (rečenični konektor) kojim se izriče iznevjereno očekivanje. S obzirom na to da se iznevjereno očekivanje izriče i veznikom no i prilogom međutim, umjesto skupine no međutim dovoljno je upotrijebiti ili samo veznik no ili samo prilog međutim. Pogrešno je Rekla je da će doći, no međutim ...
U engleskome se jeziku izrazom no-kill shelter označuje sklonište za životinje u kojemu životinje ostaju do udomljenja ili prirodne smrti. Eutanaziraju se jedino neizlječivo bolesne ili opasne životinje. U hrvatskome se upotrebljava izraz no-kill sklonište umjesto kojega je bolje upotrijebiti izraz prijateljsko sklonište. Izraz no-kill politika možemo zamijeniti izrazom prijateljska politika (prema životinjama)....
Strano ime, da bismo mu zapisali oblik, trebamo prvo izgovoriti (u nominativu), potom se upitati o odnosu izgovorenoga i zapisa (dakle, izgovorenoga imena u nominativu i odnosa prema zapisu imena u nominativu), potom izgovoriti oblik te vidjeti što se od nominativa ponavlja te to prepisati i dopisati ono što se razlikuje. Ime Noah čitamo noa; genitiv izgovaramo noe. Dakle, umjesto a koje zapisujemo ah izgovaramo e, pa to e i zapisujemo: Noe. Posvojni je pridjev Noin:...
U hrvatskome standardnom jeziku, ovisno o značenju, pravilno je pisati nova godina i Nova godina. Ako želimo čestitati praznik 1. siječnja, zaželjet ćemo sretnu Novu godinu jer je Nova godina ime praznika. Ako komu želimo čestitati cijelu nadolazeću godinu, zaželjet ćemo mu sretnu novu godinu. Stoga možemo komu zaželjeti sretnu Novu/novu godinu, ali samo uspješnu novu godinu. Želimo vam sretnu Novu godinu i uspješnu novu 2017. godinu!...
Glagol obećavati pripada istoj vrsti glagola kao npr. i glagoli ispunjavati ili približavati kojima 1. lice jednine prezenta glasi ispunjavam i približavam (a ne ispunjujem i približujem). Pogrešna je analogija s glagolom poznavati, čije 1. lice jednine prezenta glasi poznajem. Nevaljanost te analogije najjasnije se vidi u imperativu: od glagola obećavati 2. lice jednine imperativa glasi obećavaj (imperativ obećaj od svršenoga je glagola obećati...
Iako pridjevi oblačan i oblačni u muškome rodu imaju sličan izraz, oni se značenjski razlikuju. Pridjev oblačan opisni je pridjev i znači ‘koji je pun oblaka, koji nije vedar’, npr. oblačan dan , oblačno vrijeme , oblačno nebo . Pridjev oblačni znači ‘koji se odnosi na oblake’ i sastavnica je nekih naziva, primjerice, oblačni blok , oblačni sloj , oblačno računalstvo . oblačan ‘koji je pun oblaka, koji nije ...
Riječi obojica/oba, obje i oboje označuju da je tko ili što u skupini s još jednom osobom ili predmetom te da je i jedan i drugi pripadnik skupine uključen u ono o čemu je riječ. Koju ćemo od spomenutih riječi upotrijebiti, ovisi o spolu članova dvočlane skupine. Obojica/oba označuje ʻi jednu i drugu mušku osobuʼ: obojica dječaka, obojica muškaraca, obje označuje ʻi jednu i drugu žensku osobu ili stvar označenu imenicom ženskoga rodaʼ: obje djevojke, ob...
U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih konstrukcija. Te se konstrukcije u hrvatskim prijevodima često prevode pasivom i kad je bolje upotrijebiti aktiv. Posebnu pozornost treba obratiti na slučajeve u kojima se u engleskome navodi vršitelj radnje uveden prijedlogom by. Takve rečenice uvijek treba prevesti aktivnim rečenicama. Stoga u hrvatskome standardnom jeziku nije dobro reći Predavanje je praćeno od strane studenata., nego treba reći Studenti su pr...
I glagol odgoditi i glagol odložiti pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku, ali im se značenja razlikuju. Glagol odložiti u njemu znači ‘staviti što na stranu, spremiti na neko vrijeme dok ponovno ne bude upotrijebljeno’, npr. odložiti kaput na krevet, odložiti čašu na policu i ‘skupiti i spremiti što na određeno mjesto’, npr. odložiti boce u spremnik , odložiti glomazni otpad. Glagol odgoditi znači ‘premjestiti u vremenu (o roku ili terminu)...
Kad se od iste osnove tvore glagoli na -ći (dići, doseći, odmaći, taći, umaći itd.) i na -nuti (dignuti, dosegnuti, odmaknuti, taknuti, umaknuti itd.), u hrvatskome standardnom jeziku prednost imaju glagoli koji završavaju na -nuti. U skladu s navedenim pravilom umjesto glagola odmaći, pomaći, primaći (Želio sam što više odmaći., Nije se ni pomakao., Primakla se bliže.) pravilno je upotrebljavati glagole odmaknuti, pomaknuti, primaknuti (Želio sam što više o...
Glagol odmarati u hrvatskome standardnom jeziku prijelazni je i povratni glagol. Prijelazni je samo kad uz njega stoji dopuna koja označuje koji dio tijela, npr. odmarati ruke, odmarati noge. U svim je ostalim slučajevima taj glagol povratni glagol i ne treba ga upotrebljavati bez povratne zamjenice se. Pogrešno je npr. Cijelo ću popodne odmarati., Igrači odmaraju nakon utakmice., a pravilno je Cijelo ću se popodne odmarati., Igrači se odmaraju nakon utakmice....
Prilog odnosno u hrvatskome standardnom jeziku ima dvije različite funkcije. O tome o kojoj je od njih riječ ovisi hoćemo li ispred njega pisati zarez. Ako povezuje riječi ili surečenice u nezavisnosloženoj rastavnoj rečenici označujući mogućnost izbora, po funkciji je istovjetan vezniku ili, pa se upotrebljava bez zareza, npr. Uzmi kišobran odnosno kišnu kabanicu ., Poslijepodne idemo u kino odnosno u kazalište . Ako se s pomoću priloga odnosno u rečeni...
Glagolski pridjev radni (kojim se zajedno s pomoćnim glagolom biti tvori perfekt) u glagola kojima osnova završava na pokriveni glas r i koji završavaju na -ijeti izvodi se tako da se ije gubi zbog kraćenja sloga te se iza glasa r dodaju nastavci -o, -la, -lo, -li, -le, -la. Glagolski pridjev radni glagola oduprijeti pravilno glasi: odupro, oduprla, oduprlo, oduprli, oduprle, oduprla. U skladu s navedenim pravilno je reći da smo se oduprli napadu pro...
U hrvatskome se jeziku približna mjera izražava brojevnim prilozima koji završavaju na - ak, primjerice, desetak ‘približno ili oko deset’, stotinjak ‘približno ili oko sto’ itd. Pogrešno je upotrebljavati pleonazam s prilogom oko, kojim se označuje približnost, i brojevni prilog koji završava na - ak jer se tako nepotrebno ponavlja isto značenje. Nepravilno je Ispred tunela čekalo je oko dvjestotinjak vozila. , Na koncert je došlo oko petstotinjak...