Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao 'infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama'. U stručnoj i široj općoj uporabi u hrvatskome su jeziku ustaljeni prilagođeni nazivi za viruse. Prema pravilu o pisanju stručnih naziva malim se početnim slovom pišu svi jednorječni nazivi te svi višerječni nazivi osim riječi koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden o...
Engleska riječ mindfulness označuje u svakome trenutku prisutnu potpunu svjesnost o mislima, osjećajima, tjelesnim podražajima i okolini te meditacijsku tehniku kojom se takva svjesnost postiže. U hrvatskome standardnom jeziku bolje je (u prvome značenju te engleske riječi) govoriti o potpunoj svjesnosti ili (u drugome značenju) o meditaciji / meditacijskoj tehnici potpune svjesnosti....
Nedavno je pokrenut "Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća", pri čemu je umjesto engleskoga naziva screening upotrijebljen hrvatski standardnojezični naziv probir. Naime, u medicinskome nazivlju screening označuje strategiju prepoznavanja bolesti i rizičnih čimbenika za pojavu određene bolesti, a umjesto njega u hrvatskome standardnom jeziku preporučuje se naziv probir, pa je takav jezični odabir izvrstan primjer pravilne uporabe hrvatskoga umjesto neprilagođenoga stranog (engleskog) naziva. Inače, engleski naziv screening glagolska je ime...
Glagoli kopirati, generirati, koncentrirati, programirati dvovidni su glagoli, tj. i svršeni i nesvršeni glagoli. Njihova se svršenost ili nesvršenost prepoznaje u kontekstu, npr. Što radiš? Kopiram. (nesvršeni glagol) i Kad kopiram cijelu knjigu, doći ću do tebe. (svršeni glagol). U standardnome jeziku od dvovidnih se glagola ne bi trebali, dodavanjem prefikasa ili sufikasa, izvoditi svršeni ili nesvršeni glagoli. Svršeni i nesvršeni glagoli tvoreni od dvovidni...
Glagol poštovati nesvršeni je glagol koji nema svršeni parnjak. U administrativnome se stilu često griješi te se u značenju ‘ponašati se u skladu s čime, držati se čega’ kao svršeni oblik upotrebljava glagol ispoštovati (ispoštovati odluku, ispoštovati rokove, ispoštovati dogovor, ispoštovati zakon itd.). Umjesto glagola ispoštovati pravilno je upotrebljavati glagol poštovati (poštovati odluku, poštovati rokove, poštovati dogovor, poštovati zakon itd...
Pridjevi ispravan te pravilan i točan značenjski se razlikuju. Pridjev ispravan znači ‘koji nije u kvaru, koji radi kako treba’ i njime se uglavnom opisuje rad strojeva ili tehničkih naprava, npr. ispravan motor , ispravan sustav grijanja , ispravne električne instalacije . Kad se želi naglasiti da je što točno, u skladu s pravilom ili činjenicama, u hrvatskome standardnom jeziku umjesto pridjeva ispravan treba upotrebljavati pridjeve pravilan il...
Hrvatskomu standardnom jeziku pripada riječ ispravak, a ne pripada mu riječ ispravka. Umjesto unijeti ispravku , bez ispravke treba unijeti ispravak , bez ispravka. Riječ ispravak sklanja se ovako: N G D A L I jednina ispravak ispravka ispravku ispravak ispravku ispravkom množina ispravci isprav...
Ispred je prijedlog koji označuje da tko ili što dospijeva s prednje strane koga ili čega ili da se što nalazi ili kreće s prednje strane koga ili čega. Nije ga dobro upotrebljavati u apstraktnome značenju, odnosno onda kad želimo reći da tko nastupa umjesto koga drugoga ili da zastupa kakvu skupinu. U tome značenju u hrvatskome standardnom jeziku treba upotrebljavati prijedlog uime. Umjesto govoriti ispred razreda, pozdraviti goste ispred domaćina treba govoriti u...
Kad se od iste osnove tvore glagoli na -ći (dići, doseći, odmaći, taći, umaći itd.) i na -nuti (dignuti, dosegnuti, odmaknuti, dotaknuti, umaknuti itd.), u hrvatskome standardnom jeziku prednost imaju glagoli koji završavaju na -nuti. U skladu s navedenim pravilom umjesto glagola istaći (važno je istaći, posebno želim istaći) pravilno je upotrebljavati glagol istaknuti (važno je istaknuti, posebno želim istaknuti). Od toga se pravila izuzimaju glagoli s osnovama...
Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znači ‘onaj koji je bio i prije’, npr. isti slučaj kao i jučer, i ‘upravo taj, a ne koji drugi’, npr. Vježba u istoj dvorani u kojoj vježbamo i mi., i ne može se u njemu upotrebljavati u značenju ‘koji se ne razlikuje od onoga s kojim se uspoređuje’ jer to značenje pripada pridjevu jednak. Razlikuje se npr. ako tko kaže Imam istu košulju kao jučer. jer to znači da onu košulju koju je imao jučer ima i dana...
Glagol isticati znači ‘davati čemu pozornost ili posebnu važnost, naglašavati’, npr. isticati svoje zasluge, isticala se lijepim glasom, ili ‘stavljati što na vidljivo mjesto’, npr. isticati zastavu. Glagol istjecati znači ‘izlaziti tekući ili cureći’, npr. Voda istječe iz slavine., ili ‘približavati se kraju’, npr. Istječe rok za žalbu. U prezentu se oblici glagola isticati katkad pogrešno upotrebljavaju umjesto oblika glagola istjecati. Umjesto ...
I je veznik koji povezuje riječi, označuje pridruživanje, dodavanje (crno i bijelo) ili zatvara niz u kojemu se nabraja više pojmova (Pozvao sam Anu, Ivana, Sanju i Petra.), te se u takvim primjerima ispred i ne piše zarez. Ako u nabrajanju nismo iscrpni i želimo naglasiti da se niz i dalje nastavlja, upotrijebit ćemo izraze i tako dalje, i slično, i drugo ili njihove kratice itd., i sl., i dr. Ispred njih se, kao ni ispred veznika i, ne piše zarez: Na izlet smo poni...
Ime i prezime u imenskoj formuli pišu se velikim početnim slovom. Na prvome se mjestu navodi ime, a zatim prezime, npr. Ivan Kovač. Ako je zbog kojega razloga potrebno na prvo mjesto staviti prezime (npr. na abecednim popisima), iza prezimena piše se zarez, npr. Kovač, Ivan....
Jesmo li vidjeli Ivu ili Iva? Novost smo čuli od Mira ili Mire? Muška dvosložna imena s dugouzlaznim naglaskom na prvome slogu koja završavaju na -o (npr. Anto, Ivo, Drago, Miro, Pero) u hrvatskome se standardnom jeziku sklanjaju po e-sklonidbi (kao žena, G žene, D ženi...). Sklanjanje tih imena po a-sklonidbi (npr. N Ivo/Miro, G Iva/Mira, D Ivu/Miru, A Iva/Mira) stilski je obilježeno te područno i govorno ograničeno. N Ivo An...
Prijedlog iza u hrvatskome standardnom jeziku ima prostorno značenje (iza kuće, iza drveta) i nije dobro upotrebljavati ga u vremenskome značenju. Umjesto prijedloga iza u vremenskome značenju pravilno je upotrebljavati prijedloge nakon ili poslije. Pogrešno je Vidimo se iza blagdana., Čujemo se iza vikenda., a pravilno je Vidimo se nakon/poslije blagdana., Čujemo se nakon/poslije vikenda....
Iza je prijedlog koji uza se vezuje riječ u genitivu i ima prostorno značenje te ga nije dobro upotrebljavati kao dio vezničkoga izraza iza kako, koji ima vremensko značenje. U vezničkoj ulozi umjesto izraza iza kako (Iza kako dođemo kući, večerat ćemo.) treba upotrebljavati koji drugi vremenski veznik ili veznički izraz, npr. nakon što (Nakon što dođemo kući, večerat ćemo.) ili pošto (Pošto dođemo kući, večerat ćemo.)....
U hrvatskome standardnom jeziku rusizam iziskivati, koji je čest u publicističkome i administrativnome funkcionalnom stilu, treba zamijeniti hrvatskim glagolima tražiti ili zahtijevati. Umjesto Novi posao iziskuje mnogo vremena., Studij iziskuje dosta strpljenja. pravilno je Novi posao traži/zahtijeva mnogo vremena., Studij traži/zahtijeva dosta strpljenja....
Između je prijedlog koji povezuje dva pojma (staviti između zida i stola, povjerenje između sina i oca), a među povezuje više pojmova (izgubiti među knjigama, opustiti se među prijateljima). Ako se sudionici odnosa navode pojedinačno, upotrebljava se prijedlog između (Stajao je između prozora, vrata i ormara.)....
Umjesto imenice izuzetak u značenju ‘ono što se izdvaja od pravila, od čega uobičajenoga’ u hrvatskome standardnom jeziku bolje je upotrebljavati imenicu iznimka, npr. bez iznimke, uz časne iznimke, učiniti iznimku. Ni pridjev izuzetan ni prilog izuzetno ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Umjesto pridjeva izuzetan u značenju ‘koji je po nekim obilježjima poseban’ treba upotrebljavati pridjev izniman, npr. iznimna osoba, a umjesto priloga izuzetno treb...
Izviniti je rusizam koji znači ‘dati oprost komu, osloboditi koga krivnje’. U hrvatskome standardnom jeziku bolje ga je zamijeniti glagolom oprostiti, a povratni glagol izviniti se bolje je zamijeniti glagolom ispričati se. Dakle, umjesto Izvinite što nisam došao., Izvinite se ako kasnite. treba Oprostite što nisam došao., Ispričajte se ako kasnite. Izvinite, nisam vas dobro razumio. > Oprostite, nisam vas dobro razumio....
Obje imenice, i izvještaj i izvješće, pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku kao i njihove izvedenice, izvještavati i izvješćivati, izvještavanje i izvješćivanje, dakle njihova uporaba nije normativno ograničena. Mala je prednost imenice izvještaj pred imenicom izvješće što se od nje tvori i pridjev te je prihvaćeni naziv izvještajno razdoblje....
I imenica izvoditelj i imenica izvođač označuju osobu koja što izvodi i obje imenice pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Ipak je u nekim strukama (npr. građevinarstvo ili glazba) uobičajeno govoriti o izvođačima, a ne o izvoditeljima (npr. izvođač radova, izvođači klasične glazbe)....
Često se, osobito u administrativnome stilu, umjesto punoznačnih glagola upotrebljava pomoćni glagol (biti) ili koji nepunoznačni glagol (načiniti, postaviti, uzeti, izvršiti, doći do) i glagolska imenica (razmatranje, odustajanje) ili imenica tvorbeno povezana s glagolom (razlika, procjena, odraz, uplata, znanje). Umjesto takvih sveza bolje je u standardnome jeziku, pa i u njegovu administrativnome funkcionalnom stilu, upotrijebiti punoznačni glagol, nara...
Kondicional I. glagolski je oblik koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolskoga pridjeva radnoga. Aorist glagola biti često se pogrešno izjednačuje u svim licima jednine i množine: ja bi radio , mi bi se igrali , vi bi plesali itd. U hrvatskome standardnom jeziku treba u kondicionalu upotrebljavati točan aorist pomoćnoga glagola biti, te kondicional I. glagola raditi glasi...
Dvosložne imenice srednjega roda koje u nominativu jednine završavaju na samoglasnik - e pretežito su jednakosložne te u nominativu i genitivu jednine imaju jednak broj slogova: biće, bića; more, mora; polje, polja; Sunce, Sunca; ulje, ulja. Neke imenice srednjega roda u kosim padežima ne podliježu tomu pravilu te su nejednakosložne jer završni - e ostaje dijelom osnove koja se u sklonidbi proširuje umetkom t i padežnim nastavcima: uže, užeta; ...
Sufiksima -ov, -ev i -ljev tvore se posvojni pridjevi. Njihova raspodjela ovisi o završnome glasu imeničke osnove (banov, pjesnikov, pjevačev). Kad osnova završava na -ov, -ev (Jakov, Kovačev, Petrov, Turgenjev), radi razjednačavanja upotrebljava se sufiks -ljev. Umjesto pridjeva Jakovov, Kovačevov, Petrovov, Turgenjevov treba upotrebljavati pridjeve Jakovljev, Kovačevljev, Petrovljev, Turgenjevljev. Dakle, govorimo o Jakovljevim igračkama, posudili smo Jakovljevu kn...